DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1931 str. 16 <-- 16 --> PDF |
unovči. Dobra je i ta strana režije, da se više pazi na panjeve. Loša je strana ta, da šumovlasnik izradi, osobito od tvorivog drveta, i one Sortimente, koje kupac neće da kupi, nego škartira. Vlasnik ima da snosi i riziko, da mu nadošla voda odnese materijal ili, ako i ne odnese, da drvo ipak dospije u vodu i kvalitet mu se time umanjuje, a prema tome i vrijednost. Da bi se postiglo to, da se izradi što više vrjednijih sortimenata (t. j . tehničkog drveta) i da ne dođemo u nepriliku, da nam se izrađeno tvorivo drvo škartira, te da budemo sigurni, da ćemo ga unovčiti, preporuča se prodaja gotovog tehničkog drveta unaprijed,-kao što je to uvela Šumska Uprava u Apatinu i na taj način postigla vrlo lijepe rezultate. Naime prodala je tvorivo drvo, kupca je obvezala, da bude prisutan izradbi, kako bi se sav materijal, što se uopće može upotrijebiti za tvorivo, izradio prema njegovoj želji. Pri tome je uvijek bilo izrađeno dvostruko do trostruko više tvoriva. Za kupca je to također zgodnije, jer ne mora da kupi čitavu sječinu i one Sortimente, koje ne treba, a ima sigurno tvorivo drvo, s kojim može raspolagati dalje. U ostalom tako se radi i u drugim preduzećima, gdje se producira ono, što je potrebno i što se može prodati. Razumije se. da sve obaveze i ograničenja treba normirati ugovorom. Kao tvorivo tako bi se isto moglo unapred prodavati i gorivo, u koliko bi to išlo. Režiju, koju vodi država, pogotovo u mekim šumama, treba postaviti na sasvim slobodne trgovačke principe, to prije, jer je ovdje velik riziko (opasnost od vode i brzo kvarenje drva). Gdje se režija ne isplaćuje, što treba iskalkulirati i dobro obrazložiti, ne treba je ni provoditi, jer šta ćemo s mekim izrađenim drvetom, koje je izloženo svima opasnostima, kad ga nemožemo i unovčiti. Ako se drvo ne može prodati kao gotovo u sječini kod panja, to se mora iznositi na obalu i ondje visoko slagati. Pežiju kod države nije apsolutno potrebno lučiti od ostalih poslova i posebno njome rukovati, pa time stvar komplicirati, jer je i ona jedan posao, koji spada u redovite poslove šumskog gospodarenja. I prije prevrata bilo je režije, no ona nije bila izlučivana iz djelokruga redovite administracije. U budžetu treba predvidjeti za izradbu više izdataka, jer to povlači, za sobom više prihoda. Zašto je potrebno praviti posebne dnevnike, obračune i slično, kad se to može sve ujedno, a svrha nam je, da se administracija što više pojednostavni. Što sve može da ima utjecaja na unovčenje drveta? Veća potreba (potražnja) i manji troškovi izradbe i transporta. Kao i u drugim granama narodnog gospodarstva, tako i u trgovini drvetom poslije rata nastala je velika potražnja i drvo je bivalo svaki dan skuplje, dok to nije dostiglo kulminaciju u 1923./1924. godini, iza čega je nastupila ekonomska kriza (1925./1926. god.) i cijena drvetu pala, pa se opet postepeno ustaljivala. Ove su godine prodavaoci zapeli s gorivim drvetom, radi opće gospodarske krize i blage zime. Malo se^ drveta trošilo za ogrjev, a najveći dio za pečenje cigle i paljenje kreča. S općom krizom nastala je i kriza u industriji cigle i proizvodnji kreča i u građenju uopće, pa razumljivo i u potražnji drveta. Uvijek su cijene mekog gojivog i tvonvog drveta, što se ovdje izradi, odvisne najviše od mogućnosti povoljnog unovčenja poljoprivrednih produkata. Ovo ne vrijedi za onaj dio tvorivog drveta, koji ima prođu u inostranstvu i tamo se izvozi. 170 |