DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3/1931 str. 59     <-- 59 -->        PDF

MI. Zakonitim odredbama treba što prije omogućiti individualnu diobu zajedničkih
pustih zemljišta, pašnjaka i s drvljem obraslih pašnjaka u smislu §-a 106. Zakona


o šumama, a u vezi sa izmjenom §-a 42. Zakona o uređenju zemljišnih zajednica od
25. aprila 1894., jer bi i diobu ovih zemljišta trebalo provesti što prije.
Pri diobi potonjih zemljišta valjalo bi ostaviti izvjesna površinu za zajedničku
ispašu stoke, a pri toj diobi treba da uzme učešća i šumarski stručnjak.


IV. Za vještačko (ručno) pošumljavanje, treba sa osobitom parijom izdvojiti
terene oko primorski´h kupališta i lječilišta. Na tim površinama treba upotrebiti gdje
god to stanišne prilike omogućuju u prvom rdeu zimzelene vrste naročito: crnika
(Quercus ilex), uljika (Olea europea), lovorika (Laurus nobiles), čempres (Cupressus),
borovi vrsti (Pinus maritima, brutia i halepensis), cedrovi vrsti (Cedrus Deodara, Libani,
atlantica), a onda akacije vrsti (Acacia lophanta), planika (Arbutus unedo) itd.
tako, da Primorje dobije što više tipični južnjački karakter.
Na ostalim površinama upotrebiti u prvom redu domaće i udomljene vrsti (liščare),
koji će dati brze rezultate i koristi kao topola vrsti (Populus canadensis, alba,
nigra), jasen (Fraxnvus ornus i excelsior), javor (Acer pseudoplatanus, monspessulana),
brijest (Ulmus montana), crni grab (Carpinus ostrinifolia), bagrem (Pseudo-acacija.
robinia) itd.


Na mjestima gdje je zemljište rastresito i gdje će podignuta šuma imati zaštitni
karakter, poslužit će i pajasen (Ailanthus glanduloza). U blizini morske obale i gdje
će na drveće vjetar donositi morsku vodu i sol, upotrebljavat će se za pošumljenje
i Tamarix te crna i bijela topola (Populus nigra i alba).


Cetinjare treba upotrebljavati u prvom redu kao popunu liščarima i u sastojinama,
koje su podignute rezurekcijom, a tek onda za pošumljavanje čistina i na mjestima
na kojima druge vrsti ne bi mogle uspijevati.


V. Kod izgrađivanja generalne osnove za pošumljavanje u pojedinoj općini, imade
se uzeti u obzir i izgradnja prilaznih puteva, cisterna, kanala, te napajališta za stoku
naročito na pašnjačkim površinama.
VI. Od prijeke je potrebe, da se naročito u Lici i Krbavi zavede što veća štednja
na potrošnji ogrjevnog drva, izgradnjom štednjaka umjesto današnjih otvorenih ognjišta,
koja nepotrebno troše ogromne količine ogrjevnih drva.
Uporedo treba provesti uređenje postojećih izvora na cijelom kraškom području,
te shodnim istraživanjima pronaći pitke vode.


VII. Provedenju odredaba §-a 52. Zakona o šumama u pogledu opskrbe ogrjevnim
i građevnim drvom iz državnih šuma treba obratiti naročitu pažnju na čitavom
kraškom području u koliko za to postoje svi zakonski uslovi.
VIII. Za provedenje radova na kršu, na osnovu Zakona o šumama, potrebno je,
da se kr. banskoj upravi stave uvijek na vrijeme na raspolaganje u tu svrhu potrebni
krediti u vezi odredaba §§ 12(21 i 123. Zakona o šumama.
IX. Pitanje šumskih čistina obzirom na vlasnost, a naročito u gorju Velebitu
treba uzeti u proučavanje i riješiti ga što prije.
X. U branjevinama na kršu, koje su odrasle, treba zavesti redovno gospodarenje,
koje će odgovarati prilikama u pojedinim branjevinama.
XI. Gospodarenje u državnim šumama treba prilagoditi1 prilikama na kršu i nastojati,
da se dade zarade stanovništvu, te da se domaća mala šumska industrija unapredi.
Pri državnom šumskom gospodarstvu trebalo bi imati pred očima ne samo fiskalne
interese, nego više opće interese krša.
141