DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1931 str. 58     <-- 58 -->        PDF

Margetić, kr. banski savjetnik i od Higijenskog zavoda u Zagrebu Dr. Josip Rasuhin,
šef istog Zavoda.


Područje krasa Savske banovine sačinjavaju teritorij gradova Sušak, Bakar i
Senj, nadalje teritorij srezova Kastav, Sušak, Crikvenica, Novi, Senj, Krk, Rab, Gračac,
Korenica, Udbina, Donji Lapac, Gospić, Perušić, Brinje, Otočac, Ogulin, Slunj, Vrbovsko,
Delnice i Črnomelj sa ukupnom površinom od 1,154.0|I2 hektara.


Poslije detaljnog pretresa ovog pitanja došlo se je do jednodušnog zaključka,
da je unapređenje oblasti krša a napose pošumljavanja kraških goljeti Savske banovine
u najvećem svojem dijelu vezano i na unapređivanje poljske privrede u toj oblasti.


U vezi toga konferencija je došla do rezolucije, koje se odnosi u prvom redu:


A. Na provedbu Zakona o šumama od 21. decembra 1929.
B. Na provedbu Zakona o unapređivanju poljoprivrede od 6. septembra 1929.
i na provedbu Zakona o unapređivanju stočarstva od 21. decembra 1929.
C. Na provedbu drugih zakona, koji su s ovim pitanjem u vezi kao Zakona o
uređenju zemljišnih zajednica, Zakona o komasaciji zemljišta, Zakona o uređenju
bujica, zdravstveni zakon, Zakona o narodnim školama i t. d.
Ad A.


I. Da bi se moglo provesti odredbe Zakona o šumama u opće, a napose odredbe
§§ 6., 11., 13., te §§ 92.—106. potrebno je u koliko to do sada nije učinjeno na čitavom
području krša postaviti potreban broj šumarskih referenata kod sreskih načelstava.
Tako je potrebno još postaviti šumarske referente kod sreskog načelstva u
Novom Vinodolu, Krku, Rabu, Koreuici, Udbini, Perušiću, Otočcu, Briuju, Slunju i
Črnomlju. Dok se to zbudne treba povjeriti vođenje agenada šumarskog referenta kod
sreza senjskog i za grad Senj šefu spomenutog Inspektorata u Senju. Šefa šumske
uprave u Karlobagu povjeriti poslove kod Sekcije za pošumljavanje u Karlobagu;
šefu Šumske uprave u Donjem Lapcu šumarsku referadu kod sreskog načelstva u
Donjem Lapcu, a isto tako šefovima šumskih uprava u Otočcu, Korenici i t. d. za odnosne
srezove.


Poljoprivrednom referentu sreza senjskog treba povjeriti istu referadu i kod
sreza brinjskog, dok su za ostale srezove i gradove u kraškom području poljoprivredni
referenti već svuda postavljeni.


Komisije za pošumljavanje treba postepeno postavljati u prvom redu za pošumljavanje
na primorskim i ličkim goljetima.


U. Odredbe § 13. Zakona o šumama treba primijeniti u prvom redu na površinama,
na kojima se još nalaze elementi vegetacije i gdje će prema tome provedenje
rezurekcione sječe dovesti do brzih i uspješnih rezultata naravnog pošumljenja. Gdje
se provede rezurekcija, treba zavesti tip niske i srednje šume, odnosno niske šume
sa pričuvcima.
Pri izdvajanju zemljišta za pošumljavanje, gdje nema ostataka vegetacije, treba
voditi računa o potrebama poljoprivrede i o koristi šuma u pogledu poboljšanja općih,
a naročito klimatskih prilika. Za pošumljavanje treba izdvojiti u prvom redu ono
zemljište, gdje će šuma imati izraziti zaštitni karakter, t. j . kao zaštita naselja, poljoprivrednih
zemljišta, izvora, prometila i t. d.


U kojem će se opsegu podizati ove zaštitne šume odlučuje komisija za izdvajanje
zemljišta u svrhu pošumljenja po §-u 92. Zakona o šumama.
Bolje terene treba prama stvarnoj potrebi ostaviti za zajedničke pašnjake i
pospješim ih ameliorirati u sporazumu sa poljoprivrednim referentom.


140