DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1931 str. 57 <-- 57 --> PDF |
.... ...... .. 1928/29. ...... ........., ......... ce, ... je .......... ....... ........, y .... 1930., 1929. . 1928. y ....... .. . . .. 100%, y .... 1927. .. 90%, y .... 192G. .. 80%, y .... 1925. .. 70%, y .... 1924. .. 60%, y .... 1923. .. 50%, y .... 1922. .. 40%, y .... 1921. .. 30%, y .... 1920. .. 20%, y .... 1919. .. 10% .......... ......, ..... ce .. ....... ...... ........ ..... .... ...... ............ § 2. ........ ....... ..... ce ........... . ... ....... .. ...... ....... y ........ ......, .......... ......... .. .... . ............. ....... ....... ....... .. ...... ....... y ...... ............ .... (......... ...., ....... ......., ......... ......... . ...) ...... ce no ..... ........... y ... 1. .... ......, ... no .......... ........ ......... ............ ........ ............ ..... § 3. . ....... ............. ............ ...... ..... . ......., ........ .. ..... ......... y ... 1. . 2. .... ......, .... ........... ...... ....... ..... . ....... .......... y ....... ..., .... he ce ...... y ....... ........ . ......, a. .. ....., .... .. ........ ...... ........ ... ....... ....... ..... . ....... ........ ce .. ..... ..... ... 30 ....... § 4. Onaj ..... ..... y ..... . ...... ........ ..... ... ce .......... y „......... ........". 8. ........ 1931. .... D . . . . a . REZOLUCIJA . rješavanju šumarsko-gospodarskog problema u kraškom području Savske banovine. Kr. banska uprava Savske banovine, svijesna težine prilika u kraškom području, koje su prilike posljedica loših klimatskih i edafskih faktora, kulturnog i privrednog stanja, te gotovo stalne pasivnosti u privredi naroda toga područja, uzela je za zadaću, da te prilike popravi. U tom smjeru odredila je kr. banska uprava održanje konferencije, na kojoj bi se imale utvrditi smjernice rada u cilj´U unapređenja oblasti krša u Savskoj banovini s naročitim pogledom na pošumljavanje krša i goljeti. Ova konferenecija održana je na dane 14. i 15. oktobra 1930. u banskim dvorima u Zagrebu, a pod predsjedanjem Bana Savske banovine g. Dra Josipa Šilovića. Kao stručnjaci prisustvovali su ovoj konferenciji gg. Dr Josip Balen, profesor univerziteta poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Beogradu; prof. Alfons Kauders, šef Inspektorata za pošumljenje krša i goljeti, te uređenje bujica u Senju, nadalje od kr. banske uprave šef odsjeka za šumarstvo Ing. Aleksandar Havliček, kr. viši šumarski savjetnik; Ing. Josip Grünwald, kr. viši šumarski savjetnik, referent za pošumljavanje krša, goljeti i živih pijeskova; od odsjeka za poljoprivredu i stočarstvo Ing. Dragan Tomić, kr. poljoprivredni savjetnik; od odsjeka za agrarno-pravne poslove šef istog odsjeka Juraj Kučić, inspektor; od Upravnog odjeljenja, opšteg upravnog odsjeka Josip 139 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1931 str. 58 <-- 58 --> PDF |
Margetić, kr. banski savjetnik i od Higijenskog zavoda u Zagrebu Dr. Josip Rasuhin, šef istog Zavoda. Područje krasa Savske banovine sačinjavaju teritorij gradova Sušak, Bakar i Senj, nadalje teritorij srezova Kastav, Sušak, Crikvenica, Novi, Senj, Krk, Rab, Gračac, Korenica, Udbina, Donji Lapac, Gospić, Perušić, Brinje, Otočac, Ogulin, Slunj, Vrbovsko, Delnice i Črnomelj sa ukupnom površinom od 1,154.0|I2 hektara. Poslije detaljnog pretresa ovog pitanja došlo se je do jednodušnog zaključka, da je unapređenje oblasti krša a napose pošumljavanja kraških goljeti Savske banovine u najvećem svojem dijelu vezano i na unapređivanje poljske privrede u toj oblasti. U vezi toga konferencija je došla do rezolucije, koje se odnosi u prvom redu: A. Na provedbu Zakona o šumama od 21. decembra 1929. B. Na provedbu Zakona o unapređivanju poljoprivrede od 6. septembra 1929. i na provedbu Zakona o unapređivanju stočarstva od 21. decembra 1929. C. Na provedbu drugih zakona, koji su s ovim pitanjem u vezi kao Zakona o uređenju zemljišnih zajednica, Zakona o komasaciji zemljišta, Zakona o uređenju bujica, zdravstveni zakon, Zakona o narodnim školama i t. d. Ad A. I. Da bi se moglo provesti odredbe Zakona o šumama u opće, a napose odredbe §§ 6., 11., 13., te §§ 92.—106. potrebno je u koliko to do sada nije učinjeno na čitavom području krša postaviti potreban broj šumarskih referenata kod sreskih načelstava. Tako je potrebno još postaviti šumarske referente kod sreskog načelstva u Novom Vinodolu, Krku, Rabu, Koreuici, Udbini, Perušiću, Otočcu, Briuju, Slunju i Črnomlju. Dok se to zbudne treba povjeriti vođenje agenada šumarskog referenta kod sreza senjskog i za grad Senj šefu spomenutog Inspektorata u Senju. Šefa šumske uprave u Karlobagu povjeriti poslove kod Sekcije za pošumljavanje u Karlobagu; šefu Šumske uprave u Donjem Lapcu šumarsku referadu kod sreskog načelstva u Donjem Lapcu, a isto tako šefovima šumskih uprava u Otočcu, Korenici i t. d. za odnosne srezove. Poljoprivrednom referentu sreza senjskog treba povjeriti istu referadu i kod sreza brinjskog, dok su za ostale srezove i gradove u kraškom području poljoprivredni referenti već svuda postavljeni. Komisije za pošumljavanje treba postepeno postavljati u prvom redu za pošumljavanje na primorskim i ličkim goljetima. U. Odredbe § 13. Zakona o šumama treba primijeniti u prvom redu na površinama, na kojima se još nalaze elementi vegetacije i gdje će prema tome provedenje rezurekcione sječe dovesti do brzih i uspješnih rezultata naravnog pošumljenja. Gdje se provede rezurekcija, treba zavesti tip niske i srednje šume, odnosno niske šume sa pričuvcima. Pri izdvajanju zemljišta za pošumljavanje, gdje nema ostataka vegetacije, treba voditi računa o potrebama poljoprivrede i o koristi šuma u pogledu poboljšanja općih, a naročito klimatskih prilika. Za pošumljavanje treba izdvojiti u prvom redu ono zemljište, gdje će šuma imati izraziti zaštitni karakter, t. j . kao zaštita naselja, poljoprivrednih zemljišta, izvora, prometila i t. d. U kojem će se opsegu podizati ove zaštitne šume odlučuje komisija za izdvajanje zemljišta u svrhu pošumljenja po §-u 92. Zakona o šumama. Bolje terene treba prama stvarnoj potrebi ostaviti za zajedničke pašnjake i pospješim ih ameliorirati u sporazumu sa poljoprivrednim referentom. 140 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1931 str. 59 <-- 59 --> PDF |
MI. Zakonitim odredbama treba što prije omogućiti individualnu diobu zajedničkih pustih zemljišta, pašnjaka i s drvljem obraslih pašnjaka u smislu §-a 106. Zakona o šumama, a u vezi sa izmjenom §-a 42. Zakona o uređenju zemljišnih zajednica od 25. aprila 1894., jer bi i diobu ovih zemljišta trebalo provesti što prije. Pri diobi potonjih zemljišta valjalo bi ostaviti izvjesna površinu za zajedničku ispašu stoke, a pri toj diobi treba da uzme učešća i šumarski stručnjak. IV. Za vještačko (ručno) pošumljavanje, treba sa osobitom parijom izdvojiti terene oko primorski´h kupališta i lječilišta. Na tim površinama treba upotrebiti gdje god to stanišne prilike omogućuju u prvom rdeu zimzelene vrste naročito: crnika (Quercus ilex), uljika (Olea europea), lovorika (Laurus nobiles), čempres (Cupressus), borovi vrsti (Pinus maritima, brutia i halepensis), cedrovi vrsti (Cedrus Deodara, Libani, atlantica), a onda akacije vrsti (Acacia lophanta), planika (Arbutus unedo) itd. tako, da Primorje dobije što više tipični južnjački karakter. Na ostalim površinama upotrebiti u prvom redu domaće i udomljene vrsti (liščare), koji će dati brze rezultate i koristi kao topola vrsti (Populus canadensis, alba, nigra), jasen (Fraxnvus ornus i excelsior), javor (Acer pseudoplatanus, monspessulana), brijest (Ulmus montana), crni grab (Carpinus ostrinifolia), bagrem (Pseudo-acacija. robinia) itd. Na mjestima gdje je zemljište rastresito i gdje će podignuta šuma imati zaštitni karakter, poslužit će i pajasen (Ailanthus glanduloza). U blizini morske obale i gdje će na drveće vjetar donositi morsku vodu i sol, upotrebljavat će se za pošumljenje i Tamarix te crna i bijela topola (Populus nigra i alba). Cetinjare treba upotrebljavati u prvom redu kao popunu liščarima i u sastojinama, koje su podignute rezurekcijom, a tek onda za pošumljavanje čistina i na mjestima na kojima druge vrsti ne bi mogle uspijevati. V. Kod izgrađivanja generalne osnove za pošumljavanje u pojedinoj općini, imade se uzeti u obzir i izgradnja prilaznih puteva, cisterna, kanala, te napajališta za stoku naročito na pašnjačkim površinama. VI. Od prijeke je potrebe, da se naročito u Lici i Krbavi zavede što veća štednja na potrošnji ogrjevnog drva, izgradnjom štednjaka umjesto današnjih otvorenih ognjišta, koja nepotrebno troše ogromne količine ogrjevnih drva. Uporedo treba provesti uređenje postojećih izvora na cijelom kraškom području, te shodnim istraživanjima pronaći pitke vode. VII. Provedenju odredaba §-a 52. Zakona o šumama u pogledu opskrbe ogrjevnim i građevnim drvom iz državnih šuma treba obratiti naročitu pažnju na čitavom kraškom području u koliko za to postoje svi zakonski uslovi. VIII. Za provedenje radova na kršu, na osnovu Zakona o šumama, potrebno je, da se kr. banskoj upravi stave uvijek na vrijeme na raspolaganje u tu svrhu potrebni krediti u vezi odredaba §§ 12(21 i 123. Zakona o šumama. IX. Pitanje šumskih čistina obzirom na vlasnost, a naročito u gorju Velebitu treba uzeti u proučavanje i riješiti ga što prije. X. U branjevinama na kršu, koje su odrasle, treba zavesti redovno gospodarenje, koje će odgovarati prilikama u pojedinim branjevinama. XI. Gospodarenje u državnim šumama treba prilagoditi1 prilikama na kršu i nastojati, da se dade zarade stanovništvu, te da se domaća mala šumska industrija unapredi. Pri državnom šumskom gospodarstvu trebalo bi imati pred očima ne samo fiskalne interese, nego više opće interese krša. 141 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1931 str. 60 <-- 60 --> PDF |
XII. Pitanje uprave pasivnih Imovnih općina u kraškom području treba uzeti što prije u raspravu radi sniženja upravnih troškova. XIII. Proizvodnja sadnica za pošumljavanje u banovinskim rasadnicima ravnat će se prema potrebama za pošumljenje krasa. XIV. Treba potaknuti i omogućiti što intenzivniji naučni rad na kršu, specijalno treba istraživati najrentabilniji način pošumljavanja goljeti raznoga tipa, te način iskorištavanja na kršu podignutih šuma. Ad B. I. U vezi odredaba §-a 94. Zakona o šumama uspostavit će se na kraškom području čim tješnja saradnja stručnjaka šumara i agronoma, koja će se očitovati ne samo u izdvajanju i obilježavanju zemljišta, nego i u zajedničkom nastojanju da se privode što višoj kulturi izdvojene površine. II. Prigodom izdvajanja zemljišta u punoj će se mjeri obezbijediti površine za biljnu proizvodnju, čija se potreba danas cijeni od prilike na 75O.0OO katastralnih jutara (431.257 ha) za žiteljstvo i stoku u kraškom području. III. Uvažujući sadanji način gospodarenja na tom području izdvajanju će se pašnjačke i travničke površine posvetiti puna pažnja. IV. Za uređenje izdvojenih pašnjačkih površina provest će se svom energijom odredbe §-a 29. Zakona o unapređivanju poljoprivrede. V. U pojedinim dijelovima kraškog područja, blagodareći povoljnim klimatskim prilikama intenzivirat će se stočarstvo, te nastojati na usavršavanju stočnih proizvoda, da ista postanu i izvoznim artiklima (sir, maslac, med itd,). VI. Konferencija podvlači, da će se naročito na ovo područje moći primijeniti odredbe §-a 34. Zakona o unapređivanju poljoprivrede, koji određuje postupak pri poboljšanju zemlje krčenjem od panjeva i kamena, ograđivanjem kamenjem i živim ogradama i terasiranjem, pa upućuje na opću primjenu tih odredaba. VII. U cilju unapređivanja ostalih grana poljske privrede jasne su odredbe Zakona o unapređivanju poljoprivrede § 25. unapređivanje vrtlarstva (rano povrće); § 26. unapređivanje vinogradarstva (rano stolno grožđe); § 27. unapređivanje voćarstva (naročito u kršu na državnom zemljištu), pa će se energično pristupiti primjeni i izvršivanju tih odredaba. VIII. U pitanju zadrugarstva valja, imajući na umu mentalitet pučanstva, energično pristupiti osnivanju proizvadačkog i kreditnog, a potom i potrošačkog zadrugarstva; jer će se javna pomoć u prvom redu pružati organizovanim cjelinama, a manje pojedincima. IX. Detaljni program unapređivanja biljne proizvodnje za kraško područje donet će se na zasebnoj konferenciji agronomnih stručnjaka, koja će se održati u mjesecu novembru ove godine u Gospiću. Ad C. I. Provedbi Zakona o uređenju bujica od 20. februara 1930. treba obratiti naročitu pažnju u području krša. II. Prema §-u 52. Zakona o narodnim školama od 5. decembra 1929. treba da postoji najtješnja saradnja između škola na jednoj strani, te poljoprivrednog i šumarskog referenta na drugoj strani. 142 |