DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1931 str. 49     <-- 49 -->        PDF

dijelu njige. Preko tih primjera dobiva čitalac odličan pregled i uvid u sve detalje
same stvari.


Knjiga je ilustrovana sa više instruktivnih slika i grafikona. Tako nam na pr.
si. 6. grafički prikazuje cijenu bukovog drveta prema troškovima izrade i izvoza. Tu
je prikazana najprije cijena na panju, pa pokraj panja, cijena pored šum. željeznice,
pa u vagonu i konačno na tržištu u gradu. Jednako je interesantna na pr. slika 7.
Prikazuje ovisnost cijene hrastovog tehničkog drveta o promjeru. Uspoređene su
naime cijene hrastovine ispod 30 cm., od 31—50 cm., od 51—80 cm. i preko 80 cm.
Slika 8. prikazuje ovisnost cijene o vrsti sortimenta. Slika 9. cijene prema vrsti
drveta i t. d., i t. d.


Mogao bih još da nabrojim mnogo zatiimivosti ove knjige, ali bi me to odvelo
odviše daleko. Moram se zadovoljiti s generalnim, sumarnim prikazom.


Čitavom knjigom vlada duh precizne obrade, kako u teorijskom tako i u formalnom
pogledu. Upoređeno sa sličnim djelima inostranstva, koja su mi poznata, čini mi
se, da se djelo g. prof. Ugrenovića ističe zasebnom originalnošću obrade i prikazivanja.
Materija je iskristalizovana u odličnom sistemu.


Na koncu ovog prikaza slobodan sam preporučiti svim stručnjacima, da si što
skorije nabave ovu knjigu, koja je svima toliko potrebna. Što će naime prva knjiga
ovog djela naići na bolji prijem, to će prije biti omogućena štampa daljnjih knjiga,
odnosno čitavog djela. Jer pisac u predgovoru knjige spominje, da će izlaženje daljnjih
česti zavisiti o financijskoj mogućnosti. Knjiga je naime izdana u vlastitoj nakladi pisca.


Usprkos toga, što je izašla knjiga zamišljena tek kao prva čest velikog djela,
reprezentuje ona ipak posve zaokruženu cjelinu i naravno — već sama po sebi —
znatnu dobit za našu struku. Držim, da se djelo g. prof. Ugrenovića može staviti o
bok najboljim sličnim djelima inostranstva, pa nam u buduće neće više trebati knjige
Gavera, Hufnagla, Abelesa i t. d.


Knjiga sadrži 2,25 stranica normalnog formata na najfinijem papiru. Dodan joj
je popis upotrijebljene literature. Narudžbe prima i izvršuje g. Dane Tomičić, sekretar
tehničkog fakulteta u Zagrebu, Wilsonov trg 12. Cijena je knjizi, zajedno s poštarinom
i otpremom, 88 Dinara.*


Dr. Alfred Dengler: »Waldbau auf ökologischer Grundlage«.


Prošle godine (1930.) izašlo je pod ovim naslovom u Berlinu u nakladi Juliusa
Slpringera novo djelo o uzgoju šuma. Autor je toga djela Alfred Dengler, profesor
šumarskih znanosti na visokoj šumarskoj .koli u Eberswaldu. Djelo je odlično opremljeno
i popraćeno mnoštvom vrlo uspjelih fotografskih snimaka, a obuhvaća 549 stra.
nica. Po svom se I. dijelu razlikuje u mnogome od većine do sada izdanih djela o
uzgoju šuma. Tu se po prviput nastoji, da se saberu svi ekološki faktori u jednu
cjelinu i oni se, po proučenju njihova djelovanja na šumu kao poseban vegetativni tip,
uzimlju kao temelj uzgoja šuma.


U prvom odsjeku pisac karakteriše šumu kao zajednicu bilina, koje po svojoj
fiziognomiji i ekologiji imaju izvjesne zajedničke karakteristike. Tako on na pr. kaže:
»Šuma je zajednica stabala izvjesne visine i određenog oblika, rasprostranjena uz
izvjestan sklop na izvjesnoj´ površini.« U toj su životnoj zajednici (Biocenezi) međusobna
borba kao i međusobna pomoć pojedinih članova te zajednice one velike sile,
koje pokreću čitavim njezinim životom.


* Gospodin ministar šuma i rudnika riješenjem svojim od 20. IX. 1930. br. 11.445.
preporučio je svim šum. ustanovama nabavku ove knjige. Glavna kontrola riješenjem
od 10^11-1931 br 13.946 saglasila se s time.
131




ŠUMARSKI LIST 3/1931 str. 50     <-- 50 -->        PDF

Pisac dalje opisuje rasprostranjenje šuma na zemlji, pojedine oblike šuma i
njihov odnošaj prema ostalim vegetativnim tipovima. Opširno su obrađena poglavlja


o horizontalnom i vertikalnom rasprostranjenju glavnih evropskih vrsta šumskog
drveća, istaknuti su i klimatski i edafski faktori, koji su od utjecaja na to rasprostranjenje.
Dakako da je pisac u prvom redu i najtemeljitije obradio ovo rasprostranjenje
šuma specialno za teritorij njemačke republike i dalje za najbližu njezinu okolinu.
Zanimivo je prikazan istorijski razvoj šume u Njemačkoj i istraživanje P. Kellera


o rasprostranjenju šume u postglacialno doba. To se istraživanje osniva na analizi
prašničkih (peludnih) zrnaca u (pojedinim slojevima treseta, pa je analizom dokazano
i diagramima prikazano, kako su se u postglacialno doba u predjelu Mosswangeried
kod Sirnacha (568 met.) pojavili najprije bor i breza, pa mješovita hrastova šuma, zatim
bukva i jela, a najkasnije smreka.
U drugom odsjeku I. dijela prikazuje se utjecaj »životnih uvjeta« (Lebensbedingungen)
na šumu i pojedinu vrst drveta. Svi ti uvjeti djeluju u prirodi na biljni svijet
kao cjelina, pa ako samo jedan zataji, postaje život nemoguć. Ovdje pisac detaljno
obraduje djelovanje topline, vode, svjetla, ugljične kiseline, vjetra, tla kao i samih
unutarnjih nastrojenja i osobitosti pojedinih rasa na razvoj i život šume kao cjeline,
kao i na razvoj i život pojedinih vrsta drveta. Ali se pri tom ne zadovoljava samo
navađanjem rezultata dosadanjih istraživanja priznatih učenjaka, kao što su Schimper,
Warming, Rubel, Mayr, Morosov i drugi, već on te rezultate međusobno uporeduje,
a kadkad i oštro kritikuje, da u tim zamršenim pitanjima dođe do što pozitivnijeg
rezultata.


U trećem: ujedno i zadnjem odsjeku toga dijela opisane su pojedine životne
funkcije kao i tok života u šumi. Tu pisac govori o cvjetanju, plodovima, rasprostranjenju,
klijanju, pomlađivanju i konačno o razvoju i rastu čitavih sastojina od najmlađe
do najstarije dobe.


U II. dijelu, koji nosi naslov »Tehnika uzgoja šuma«, obrađuju se (u prvom odsjeku)
vrste sastojina i njihova izgradnja u horizontalnom i vertikalnom smjeru. Tu
su za svaku važniju vrst drva opisane najvažnije forme i tipovi sastojina, u kojima
ona u prirodi pridolazi. Tako veli pisac: »Forme sastojina nijesu u prirodi slučajne,
one su određene staništem, pa je poznato, da se izvjesni tipovi šume pojavljuju uvijek
na izvjesnim mjestima. Nauka o tipovima šume uči, da se kod stanovite klime i stanovitog
tla stvara uvijek i jedna određena forma šume uvjetovana sastavom tla, vrstom
i rastom drva, te florom,, koja ju prati. Značenje tipova šume u šumarstvu je u tom,
što nam oni pružaju ekološki jednako vrijedne jedinice, koje ne samo da pružaju mogućnost
jednakog iskorištenja s obzirom na masu i kvalitetu, već i omogućuju (s obzirom
na pomlađenje, uzgoj i njegu tla), da se snjima jednako postupa.« Dalje se
redom nižu opisi najvažnijih oblika čistih, a onda mješovitih sastojina, koje pridolaze
u Njemačkoj, te se kod svake vrste navada (u koliko je to dosad istraženo) i flora
tla, koja ju prati, a na principu, po kojem je Cajander ustanovio tipove šuma za
finska tla.


Drugi odsjek 11 dijela obuhvaća osnivanje i pomlađivanje sastojina. Ovo je
slično obrađeno, kao u mnogim dosadanjim izdanim djelima te vrste, samo što je
mnogo toga prema najnovijim iskustvima upotpunjeno, te preciznije, kraće i jasnije
rečeno.


U trećem se odsjeku, pored uzgoja i njege sastojina počam od čišćenja u ranoj
mladosti, prikazane prorede, progale i zaštita tla. Prorede dijeli pisac na visoke i
niske, držeći se — pri razdiobi stabala u klase — naputka njemačkih pokusnih postaja,
koji je u tu svrhu izdan godine 1902.


132