DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1931 str. 36 <-- 36 --> PDF |
moramo da pošumljujemo sađenjem ključica i sadnica, u prvom redu jagnjedovih, jer on daje veći prirast i više tehničkog drveta. Sama se sadnja s ključicama izvađa kao i kod vrbe. One moraju biti 1.5—3 m visoke i 1—4 cm debele. Za sadnju se rabi željezni svrdao kao i kod vrbe. Mora se posebno istaći, da se jagnjed ne prima tako dobro kao vrba iz ključica, odnosno da se prima dosta teško. Iz početka se primi mnogo jagnjedovih ključica, ali ih kasnije uništi i najmanji mraz ili suša, tako da se može reći, da ostane tek 20—40%, ako su inače povoljne prilike. I već primljene ključice tavore dosta dugo vremena, dok obrastu i otmu se. To obično traje 2—4 godine. Samo se po sebi razumije, da se jagnjed ne može saditi na najnižim mjestima. Bolje će se svakako jagnjed primiti, ako sadimo mlade sadnice iz malata sa žiljem, samo što je to nešto skuplje. Jagnjedovo drvo poradi većih dimenzija daje i više tehničkoga drveta od vrbe. Ipak ovdašnji obrtnici uvijek više vole vrbu, jer je čistija i bolje se radi. Cisti se dijelovi debla ostavljaju u trupcima dugim po 2.10, 2.5, 3, 3.5, 4, dapače i po 6—8 m. Trupci dugi 2.10 m upotrebljuju se za pravljenje klumpa, oni od 2—4 m upotrebljuju se u tvornicama žigica i pile na daske. Od dužih se trupaca pile daske za čamce i dereglje ili daske za utovar u šlepove i dereglje. Jagnjedove daske upotrebljuju ovdašnji ljudi najviše za pod u kola, te za druge gradnje u suhom. Najveću primjenu dobiva jagnjedovo drvo do 50 cm debelo za pravljenje klumpa. Od debljega drveta prave cigani korita i karlice. Od čvorastog ili kvržljastoga drveta mogu se također praviti korita, no teško se rade. Ako je drvo pravilno kvržljasto i komad barem 2 m dug, uzimlju ga rado stolari i tvornice pokućtva (za namještaje) i dobro se plaća. Jagnjedovo drvo počne prije trunuti nego vrba, ako je vani. Onaj dio drveta, koji nije sposoban za tehničko drvo, izrađuje se na gorivo drvo. Jagnjedovo gorivo manje je još vrijedno od vrbovoga, no jer je pomiješano s vrbom i manje ga ima, uzima se uvijek uz istu cijenu zajedno s vrbovim. Čisti se dijelovi dadu dobro cijepati, dok čvoraste odanke uopće nije moguće nikako cijepati. Panjevi, koje želimo ostaviti za loženje vršaćih mašina, moraju se ostaviti, da na pola strunu, na kratko se moraju izrezati i onda se nekako mogu cijepati. Deblje granje upotrebljava se za gorivo, a tanje za fašine. Zeleno se lišće iagnjeda upotrebljava i kao zelena krma. Bijela topola (Populus alba) stavlja najmanje zahtijeva od sviju topola na bonitet tla, pa ćemo nju naći i na sasvim golom i neplodnom pijesku, gdje i trave malo nalazimo, no naći ćemo je i na salitrenom tlu. Nalazi se ponešto i na najvišim gredama u poplavnom području, no najviše ćemo je naći u odvodnjenom području. To je drvo, koje postigne visinu do 30 m i debljinu do 100 cm. Krošnju ima više čunjastu, ako je u sklopu, inače jajoliku. Bijela topola traži svijetlo poput drugih, no može i nešto više od ostalih topola da podnese zasjenu. Može da živi i nekoliko stotina godina. Najbolje raste između 15 i 30 godine. Na pjeskovitom tlu naći ćemo najviše bijelu topolu, koja je ponikla iz sjemena. U raznim grabama, odakle je zemlja odnesena, kao kod ciglana, nalazimo na preostalom pijesku skoro isključivo bijelu topolu. Da topola može uspijevati i održati se ne samo na najmršavijem pijesku, nego da i na salitrenim zemljištima bolje raste od drugoga drveća, uzro 118 |