DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1931 str. 32 <-- 32 --> PDF |
nije nisko, za čas se pojavi kupina, üdje je podvodno, ondje već nema kupine, nego je najčešća trska i šaš. Hmelj se pojavljuje na najvišim gredama. Osim toga, što pravi štetu istu kao i grmlje, hmelj posapinje i već izraslo drveće i ne da mu, da se pravilno razvija. U sklop ne valja stoga nikada jako dirati, sječine treba dobro očistiti i odmah pošumiti. To je jedino sredstvo, kojim se možemo braniti. Nastane li potpun sklop, da se krošnje zatvore, tada nestane i ovoga korova samoga od sebe. Na prudovima, gdje je pošumljeno iz sjemena u prvim godinama, budući da je mladina inače vrlo gusta, a i nanošenje još nije prestalo, nema kupine. Kad se počnu jača čišćenja provađati ili to učini sama priroda, a ako je nanošenje na tom dijelu već prestalo, jer voda sada nanosi dijelove bliže rijeci, pojavljuje se kupina. I gdje ima samo malo više svijetla, odmah ima i više kupine. Kupina se po svoj prilici zametne na takovim mjestima iz sjemena, koje donese voda, ptice i miševi. Od gljiva pravi na vrbi štetu Uncinula adunca i Erysiphe populi. One prevuku lišće vrbe svojim micelijama i tako stvaraju medljiku na vrbi. Capnodium salicinum (Fumago salicina) odnosno Cladosporium fumago prevuče list sasvim na crno kao čađ. Rhytisma salicinum pravi na lišću žute pjege, koje poslije pocrne. Melampsora salicina prouzrokuje crne pjege (rđu) na zaličju i list otpadne. Na samome drvetu je vrlo česta gljiva Polyporus sulfureus prouzrokujući crveno trulenje. Brzo se širi, dijelovi drva se okomito kalaju, meki su i lako se dadu drobiti. Ulazi na otvorene dijelove drveta, gdje se grana osušila ili je odsječena ili je drvo zasječeno. Vrlo je česta i ovoj slična gljiva Polyporus igniarius, koja prouzrokuje bijelo-žuto trulenje na vrbovom već ranjenom ili starom drveću. Vanjski je oblik te gljive sličan obliku polukruga ili potkove sa odijeljenim kolutovima. Gljiva je odozgo sivo smeđa, odozdo crveno smeđa. Isto tako trulenje na vrbovu drvu prouzrokuje Polyporus salicinus i još neke druge gljive. Obrana se sastoji u uzgajanju čvrstih sastojina ne puštajući ih, da prijeđu sječivu starost. Domaće životinje, kao goveda, ovce i koze, prave dosta štete prigodom paše. Previše stoke nije dobro pustiti na pašu. No dok se od domaće stoke može šuma Čuvati i mlade šume pod zabranu stavljati, dotle divljač, osobito jeleni, znadu prouzrokovati ogromne štete pregrizajući 0.50—1.50 m visoke mlade vrbove rnladike i guleći koru mladoga drveta između 2—8 godina, dok mu je još kora zelena i mlada. Jeleni vrlo rado grizu mlade vrbove šibe, osobito pred veče ili po noći, kad idu na vodu. jer se ove najmlađe vrbove, iz sjemena nikle biljke nalaze uvijek krajem kakove udubine, unutar šume ili pokraj same rijeke. No i ako znadu svu takovu mladinu prevršiti, vrba zato slijedeće ili još iste godine dalje istjera tako, da jeleni više neće dirati. Gulenjem naprotiv znadu jeleni uništiti i stotine jutara mlade šume, pogotovo za vrijeme velikoga snijega, kad nemaju što da pasu, niti je u blizini kakova sječina, gdje bi mogli guliti i gristi granje. Šteta je ogromna, jer se drvo većinom mora da osuši, a u koliko i ne, na oguljenim se mjestima stvaraju rak-rane. Rjeđa je šteta, koju jeleni naprave rogovima. Kad jeleni ogule koru mlađih sastojina, najbolje je takove sastojine sasvim isjeći, jer će one vrlo dobro tjerati iz panja. Zec i kunić znadu također dosta štete napraviti u mlađim kulturama ili sastojinama i to na mjestima, koja su čista i gdje su sadnice posađene u jesen, a nijesu obraštene žilicama niti su bile u vodi. Intere 114 |