DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1931 str. 30 <-- 30 --> PDF |
Sali x cinere a može da raste na najdonjoj granici vrbe, te je nalazimo oko močvara i jezera, gdjegdje kao jedinu vrst drveta, ali poglavito na već odvodnjenom području, dok je na poplavnom području dosta rijetka. Sali x purpureas e upotrebljava za korpopletačke svrhe. Vlagu više podnosi nego obična vrba. Ova se vrsta nalazi u najnižoj zoni mekih šuma, gdje uopće drveće može da uspijeva, što znači, da je najotpornija protiv vode, pa je zato i nalazimo uz bare, udubine, močvare i jezera. Da se može primiti na takovim mjestima razlog je taj, što najduže od svih vrba može da zadrži klijavost (do 84 dana). Osim toga je prema kiselom tlu malo osjetljiva. U sječinama se nalazi pored najnižih bara, jer je odavde obična vrba već ne može istisnuti. Vrbe su mnogo izvržene raznim štetama. Šteta od mraza može se dogoditi, ako vrba rano propupa. a nato nastupe jaki mrazovi. Obrana od mraza u sastojinama s praktičnog je gledišta nemoguća. Šteta od žege i suše pojavljuje se dosta često kako u kulturama tako i u mlađim i starijim sastojinama. Obrana je nemoguća, te bi jedino uspješno sredstvo moglo biti samo to, da vodom natopimo zemljište, ako nam je to moguće. Preventivno je sredstvo, da se uzgajaju dobre i zdrave sastojine. Više puta se događa, da se osuši kora i jedan kraj drveta, okrenut k suncu, što nastaje onda, ako sastojina s te strane bude prvo u sklopu, a onda najednom izvrgnuta direktnom utjecaju sunca. Branimo se time, da sječe počinjemo sa strane protivne suncu, to jest sjeverne i da uzgajamo zaštitne plašteve. Šteta od previše vode, osobito u najnižim zonama, ako ta voda duže vremena stoji ili nemože u opće da oteče, pokazuje se na taj način, da se tlo razmoči, pa vrba nemože da se dobro ukorijeni i da zadrži uspravan stav, nego polegne u smjeru strujanja vode. Na taj način drvo. ako sasvim ne ugine, poslije jednostrano tjera grane. Gdje voda stagnira u visini žila i nema oksida, ne može se ni vrba uzgajati. Snijeg pravi štetu prekidanjem grana ili cijelih stabala. Ovoj šteti možemo donekle izbjeći uzgajanjem čvrstih, zdravih i jakih sastojina. Tuča može napraviti dosta štete osobito u mladim kulturama. Oštećene šibe ne mogu se upotrijebiti za vezanje i pletenje, jer su krhke. Osobito veliku štetu može da napravi u vrbovim nemiješanim šumama vjetar i to baš ondje, gdje bi mi to najmanje htjeli. Braniti se protiv vjetra možemo samo tako, da uzgajamo zdrave vrbove sastojine, redovito i što češće ih čisteći i proređujući, te ne vadeći kod proreda mnogo drveta. Ne puštajmo, da nam sastojine prestare, vodimo sječe protiv glavnog vjetra, a stvarajmo prema potrebi i zaštitne plašteve. Grmlje (glogovo, svibovo, hudikovo, bazgovo i t. d.) mnogo smeta pri osnivanju dotično pomlađivanju vrbovih sastojina, jer ono radi ranijeg pojavljenja na sječinama u pravilu nadvisuje mlade vrbe i guši ih. Naprotiv, ako je vrba, koja ima da sačinjava sastojinu, već viša od ovoga grmlja, tada ono potstrekava vrbu, da uspravnije raste i da ne razvija previše granja, a čuva donekle i tlo od isušivanja. Ovom ćemo nesnosnom utjecaju grmlja izbjeći, ako sječinu smjesta zasadimo gušćim i većim ključicama, kako grmlje ne bi moglo vrbu dostići. Kad se već jednom napravi sklop, grmlje će djelomice uginuti, a drugo će se, kad postane malo deblje, dati čišćenjem i proredom i unovčiti. 112 |