DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1931 str. 3 <-- 3 --> PDF |
............ .... 55. .... 1931 Ing. RAG. KOLAKOVIĆ, OLOVO: IZ BORBE PROTIV POTKORNJAKA U BOSANSKIM ČETINJASTIM ŠUMAMA (LUTTE CONTRE LES BOSTRICHIENS DANS LES FORETS DES CONIFERES EN BOSNIE) Želim da opišem u što kraćim potezima sva opažanja, koja sam tokom ovoga leta imao prilikom borbe s potkornjacima, pridržavajući se naročito razvoja i života samoga kukca. Radovi, o kojima u ovom članku pišem, odnose se isključivo na srez Kladanjski (istočna Bosna), koji po kapacitetu zaraze spada skoro na poslednje mesto. Iako je vrlo mala pažnja odnosno bojazan vladala u pogledu zaraze u ovim krajevima s obzirom na minimalnu razmeru, ipak se može reći, da je napad potkornjaka učinio toliko, da su rezultati skoro neverovatni. Radi jasnijeg prikaza ćele slike iznosim ukratko stanje četinjastih šuma u ovom srezu, te njihovu momentanu vrednost u vreme, dok je zaraza bila na pragu, kao i prve lokalne uzroke ovoj velikoj zarazi. Sume su u ovom srezu mešovite. Podela sastojinskih zona je u većini pravilna, do tog je moglo da dođe prirodnom selekcijom. Postoji također jedan deo formiranih mešovitih sastojina, koje su s obzirom na zajedničke osobine prilično u protivnosti, što je bez sumnje pridonelo opštem slabljenju tih delova šume. Tako primerice svi viši planinski delovi ovoga kraja zauzeti su sastojinama belog bora i hrasta, koji svakako nisu došli do svojstvenog izražaja u pogledu vrednosti i razvoja. Naravno da su stojbinske vrednosti tih predela polagano gubile svoj specijalan karakter bar za jednu od ove dve vrsti drveta i konsekventno dobar deo površine izgubio je značenje za postojeću sastojinu. Držim, da je ovakovo predstanje bez sumnje donekle dovelo do prvog legla odnosno prve pojave borovog potkornjaka, koji je razumljivo mogao posle zaraziti i čiste borove sastojine. To se jasno primečuje u pomenutim sastojinama, gde se na mnogim mestima nalaze stariji sušici, iz kojih je kukac širio svoju zarazu. Što se tiče smrčevih sastojina, one su kao čiste najviše stradale. Fakat je, da je smrča u ovim krajevima na mnogim mestima dostigla priličnu starost, te su postojali svi izgledi na lagano opadanje njene vrednosti. Uz to je prošla godina naročito bila rodna semenom, te su se mnoga 85 |