DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1931 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Već na 3.5—4 m visine javlja se kupina, pa je ima sve do najveće visine. Na visini od 4.5—6.5 m ima gloga, sviba i hudike. ülog počinje nešto niže, a svib više. Po gdjegdje se nađe i trava penjalica, slaka, divljeg hmelja, te koprive i si. Na čistim mjestima ima trave mekuše i vlasulje. Od svega korova najviše priječe podizanje mekih šuma umjetnim i prirodnim putem kupina, glog i svib. Interesantno je, da se uz izvjesne vrste drveta i visine javlja uvijek izvjestan korov odnosno grmlje, dakle na visini od 4.5—6 m ne može se ni zamisliti vrba i jagnjed bez gloga, sviba, hudike i jagodnjaka (kupine). Pod hrastom u poplavnom području rijetko ćemo naći to grmlje odnosno korov, jer on bolje zasjenjuje zemlju. Isto je tako značajno, da sve vrste drveća, koje uspijevaju u mekim ritskim šumama, zahtijevaju svjetlo, pa stoga grmlje pod njima podnosi zasjenu. SI. 5. Postepeno stvaranje rralata i nastajanje miješanih vrbovih i jagnjedovih sastojina. Pozadi sastojina stara 15 god., u sredini sastojina stara S god., a naprijed sastojina stara 2 godine. Neke šume uzgojene iz sjemena daju zaista izgled visokih šuma, dosta su lijepe, upravne i visoke. Tek panjače iza druge ophodnje mogu dati mjestimice izgled niskih i izdanačkih šuma. Kako vidimo, na uzgoj drveta u glavnom utječe visina terena iznad normalnog vodostaja, jer su uvijek sastojine na višem terenu bolje i prirast veći. Velika je rijetkost, da bi kod iste visine zemljišta sastav tla. bilo u fizikalnim ili pak u kemijskim svojstvima, imao većih razlika, tako da bi i unutar jedne te iste visine bila potrebna posebna klasifikacija. 101 |