DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1931 str. 14 <-- 14 --> PDF |
podijeliti na više dijelova ili zona, od kojih svaki ima svoje osobine (o čemu će biti potanje govora kod određivanja boniteta zemljišta), jer razlike u visini igraju kod toga najveću ulogu. Konfiguracija je vrlo raznolika, jer iza jedne od nanosa nastale grede slijedi dugoljasta udubina užega ili širega obujma ili kakav rukavac rijeke. U nekojima udubinama leži uvijek voda, te one za šumsku kulturu nemaju važnosti, nego samo za ribolov u doba, kada voda raste i opada. One udubine, koje samo za vrijeme rastenja vode dođu pod vodu, kod uzgoja mekih šuma dolaze već u obzir. Ovakovu konfiguraciju tla stvara sama voda neprestanim odronjavanjem i odnošenjem zemlje s jednog dijela, te nanašanjem i taloženjem na drugom dijelu. Ondje, gdje voda udara u obalu i gdje je glavna struja rijeke (matica) blizu same obale, voda obalu neprestano za vrijeme rastenja i opadanja odvaljujc i zemlju nosi, te je taloži na mjestima, gdje je matica rijeke daleko od obale. Zato ćemo naći uvijek na onim mjestima, gdje voda dere, visoku i odsječenu obalu, a duboku vodu, dok na onim mjestima, gdje voda nanosi, s postepenim prelazom prudove i pučinu. Rastenjem vode ne samo da se propusna zemlja razmoči u samoj visini vode, nego još i više (filtracijom i kapilarnim uvlačenjem vode), te se cijela obala, ma kako bila vezana drvećem, ruši u vodu. Kad voda naraste do visine obale, tada već prestaje rušenje obale, jer voda tada već vrši velik tlak na obalu sa strane. No najviše se obala ruši za vrijeme opadanja vode, kada namočena zemlja u obali izgubi protutlak vode sa strane. Ove obale za vrijeme velikih voda sa svojim drvećem, panjevima i travom služe kao umjetna naprava za zaustavljanje i taloženje sitnoga pijeska i humusa, pa otuda dolazi to. da su obale, koje voda dere, uvijek najviše. Na mjestima pak, gdje nije bilo drveća niti kakove zapreke, a i inače je zemljište bilo nešto niže, dobiva voda za vrijeme rastenja i razlijevanja spoj s drugim rukavima rijeke ili s grabama, iskopanim za podizanje nasipa. Strujanje je vode ovdje brzo i voda si tu iskopa neko korito. Tako nastaju dugoljaste duboke udubine poput većih kanala. Ovakove spojne kanale znadu više puta i sami ribari ili kupci drva da umjetno iskopaju ili vodi pripomognu radi bržega prolaza, lakše vožnje i lakšega izvoza drva iz rukavca u rijeku ili obratno. Niža mjesta i šire nizine nastaju inače kod stvaranja greda. Manje zamuljeni dio između dviju greda predstavlja takovu nizinu. Qdje je voda mirna, obično na protivnoj strani od obale, koja se ruši. pošto voda lagano teče, stvaraju se postepeni nanosi, prudovi, koji su više manje ovalna i pravilna oblika i protežu se uz samu rijeku. Ako ovaj prud i ovo taloženje presijeca kakav duboki rukavac rijeke, to se stvaraju udubine odnosno zatoni više okrugloga oblika, koji su samo otvoreni prema rukavcu rijeke ili prema rijeci dolje, dok sa samom rijekom gore nemaju spoja, jer je taloženje usporedno s rijekom. Voda neprestano radi, na jednom mjestu dere, na drugom nanosi, pa zato površine šuma pokraj same vode nemogu nikada biti stalne, nego se neprestano mijenjaju. Mrtvi rukavci rijeke, koji su se od toka daleko već udaljili, a strujanje vode za vrijeme rastenja ne ide u pravcu njih, ti se također postepeno i lagano zatvaraju. Odronjavanje obale može biti tako silno, da se u jednom danu otkine i više katastralnih jutara zemljišta. Na jednom mjestu ispod Apatina odronila je rijeka za 10 godina preko 96 |