DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1931 str. 12     <-- 12 -->        PDF

Od raslinstva su se u prvom redu pojavljivale razne močvarne
trave, kao sita, zukva, šaš, rogoz, trska, oraščići (sočivice) i dr., a današnja
je flora tek najnovijeg porijekla. 1 od te današnje flore dolaze najprvo
trave, a tek najposlije drvo, Od drveća najprije se pojavljuju one
vrste, koje imaju lako sjeme, koje može da pliva na vodi ili ga vjetar
može daleko raznositi, a to su vrbe, jagnjcd, a ponešto i vez. Zatim dolazi
drveće odnosno grmlje s mesnatim plodom, što ga ptice raznose, a
to su glog, svib, kupina i hudika. Na koncu tek dolazi drveće sa teškim
sjemenom kao hrast i jasen.


Da drveće nije odavna, vidi se i po tome, što u poplavnom području
Dunava nema jako starih panjeva. Istina, vrba, jagnjed, topola i vez vrlo
brzo istrunu, jer su povoljni uslovi zato, propusno tlo, dovoljna aeracija
i transpiracija vode, ali i hrastovih panjeva ima tek iz najnovijeg doba.
Pojedine sastojine, osobito pored obale, nastale su iz sjemena, malo dalje
prema nutrinji već su sadene, što znači, da ondje nije bilo šume, Panjača
i koliko se nade, nijesu starije od jedne do tri ophodnje.


Ovdje se svakako mora i to uzeti u obzir, da se teren taloženjem
povišavao, pa su stari panjevi došli ispod površine zemlje i ne vide se,
što se mjestimično kod rušenja obale može konstatovati.


Alfeld ima inače posebnu vrst flore. Raslinstvo je ovdje u mnogome
slično raslinstvu na ruskim stepama, pa se nalaze i mnoge kultivirane
biljke kao i ondje, dok su visoke šume, ako ih je negda tu i tamo bilo,
danas vrlo rijetke. Razlogom je ove stepske flore posebna klima. U
proljeće dosta kasno, a u jesen dosta rano mrazovi, ljeto je jako vruće
i bez kiše, zima opet vrlo oštra i jaka. Prelaz iz ljeta u zimu i obratno
vrlo je nagao. Štete od bilinskoga i životinjskoga svijeta i od elementarnih
nepogoda ovdje su vrlo velike. I to bi bio jedan razlog, što se visoke
šume i druge vrsti drveća ovdje uopće ne uzgajaju ili u vrlo maloj mjeri.


P´red nekoliko desetaka godina bilo je poplavno područje Dunava
mnogo veće. Nastojanje, da se poplavna područja što više smanje,
obrane od poplave, isuše i zbog plodnoga tla što više privedu poljoprivredi,
smanjilo je i veličinu mekih šuma u tom području. Danas ćemo
samo naći meke šume između nasipa i rijeke, dok se na onim dijelovima,
koji su sada nasipom odijeljeni i odvodnjeni, meke šume postepeno gube.
Gube se, jer zemljište, čim je odvodnjeno i isušeno, već nije ni sposobno
za uzgajanje vrbove šume. No ne samo da nije više zato sposobno, nego
niti se ne isplati, jer na njemu možemo da uzgajamo najskuplje poljoprivredne
biljke.


Rit ima vrlo bujnu floru. Trave i korov narastu 2—3 m. Vazduh
je zagušljiv i pun vodenih para. Od maja do septembra ima mnogo komaraca,
muha i obadova. Po ljeti se od silne kupine ne može kroz njega
prolaziti, tako da zbilja daje izgled džungle. Najpitomija i najčišća izgleda
šuma u proljeće, pošto je snijeg u zimi korov prignječio na zemlju. U to
je doba i najpogodnije vršiti terenske radove, u koliko to voda ne bi
priječila.


Poplavno se područje ne može upotrijebiti za poljoprivredu. Jedino
može doći u obzir paša i eventualno košnja prije nastupa visoke vode
odnosno poplave. U starija vremena, kad je najviša voda bila za 1—2 m.
manja od sadanje najviše vode, našlo se možda tu i tamo kakovo mjesto,
gdje bi se moglo nešto i uzorati.


94