DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1931 str. 37 <-- 37 --> PDF |
davstvo. Uništavanje riba. Ribarska društva i zadruge. Naučnici i ribarski stručnjaci. Ribarska literatura. Nacionalno-ekonomska važnost ribarstva. Ribarski sport. L´Alpe. 1930. No 6. — Observer: La politica forestale alla Camcra dei Deputati (Šumarska politika pred narodnom skupštinom). — L. Fenaroli: Clima e flora alpina (Alpinska klima i flora). — A. Del Lungo: C´e posto per il bosco nell´ agro romano? (Da li da ostane šuma na rimskom polju?). — U. Giusti: L´indagine sullo spopolamento di alcune zone montane promossa dali´ Istituto Nazionale di Economia Agraria (Nastojanje narodnog agrarnog instituta oko seobe žiteljstva iz nekih brdskih krajeva). — Viburno: Coiitro un´insidia: la siccita (Borba protiv suše). No 7. — A. Pavari: Un centro sperimentale di selvicoltura in brughiera (Pokusi podizanja šuma na vrištinama). — S. do Capitani: La distillazione secca dell legno, c i suoi molteplici prodotti (Suha destilacija drvcta i njezini produkti). — Observer: 11 bilancio deir esercizio finanziario 1930´—1931 per i servizi forestali (Bilanca financijskog poslovanja u šumarskoj službi 1930.—1931.). No 8. — Čitav je broj posvećen upoznavanju hrastova, koji rastu u Italiji. — Senni: Le Ouerce (Hrast). — A. Fiori: Le querce italiane dal punto di vista botanico (Talijanski hrastovi sa botaničkog gledišta). — A. Fiori: Le querce roveri (Quercus Robur). — Q. di Telia: La farnia (Ou. pedunculata). — A. Merendi: La rovere (Qu. sessilis E.). — A. Fiori: Di alcune varieta e degli ibridi e meticci di »Quercus Robur« (Varietete Quercus Robur). — A. Fiori-A. Pavari: 11 farnetto (Qu. Farnetto). — Q. di Telia: II cero (Qu. Cerris). — Fiori-Pavari: 11 fragno (Qu. trojana). — A. Fiori: La vallonea (Ou. Aegilops). — N. Venerosi: La sughera (Ou. suber). — A. Fiori: Qli ibridi della sughera (Suvrste hrasta plutnjaka). — A. Pavari: 11 leccio od elce (Qu. ...). — A. Fiori: La Oaercia spinosa (Qu. coccifera). — Passavalli-Cecconi: Le piii communi malattie delle querce (Najobičnije bolesti hrastova). No 9. — F. Caldart: Sistemazioni montane, demografia c bonifica integrale (0 problemima visokih planina i tamošnjem žiteljstvu). — S. de Capitani: L´apoteosi del Carbonio Carburante: il I. congresso internationale di Bruxelles e Tespozicione-concorso di Tervvuereii (O I. internac. kongresu »Carbonio Carburante«, održanom u junu 1930. u Bruxellesu). — C. Pilla: »11 »Maso Chiuso«. — V. Marchi: 11 trattore di montagna (O brdskim traktorima). — F. Pallota: Le abetine del Molise (Moliške jelove šume). No 10. — N. V. Pesciolini: Esperienze eseguite in provincia di Perugia per 1´ impiego degli esplosivi nel lavori di rimboschimento (O upotrebi eksploziva prigodom pošumljavanja u Perugiji). — Q. Kobza: L´abete di. Douglas nelle foreste a Postumia (Pseudotsuga Douglasii u šumama Postumije). — Puecher-Pasavelli: SuUa utilizzazionc della ginestra (O upotrebi obične žukc — Spartium junceum). — V. Cavallaro: L´ estrazione e la raccolta della manna (0 dobivanju drvnih sokova). Ing. .. Anić. -«0» PERSONALIA t DRAGUTIN LASMAN. Dne 13. novembra 1930. umro je u Karlovcu Dragutin Lasman, šumarski savjetnik u p. i bivši šef direkcjje šuma ogulinske imovne općine. Pokojnik se rodio u Otočcu dne 3. juna 1864., gdje je polazio i osnovnu školu. Realku je polazio u Gospiću i u Zagrebu, a kako je osjećao veliku ljubav za šumarstvo, pošao je na tadanje bivše gospodarsko i šumarsko učilište u Križevcima, koje je svršio 1882. godine. 79 |
ŠUMARSKI LIST 2/1931 str. 38 <-- 38 --> PDF |
. Odmah nakon svršenih studija imenovan je besplatnim šum. vježbenikom kod tadanjeg gospodarstvenog ureda otočke imovne općine. Kratko vrijeme iza toga preuzeo je upravu kotarske šumarije u Otočcu kao privremeni upravitelj. God. 1886. položio je s dobrim uspjehom državni ispit za samostalno vođenje šumskog gospodarstva kod bivšeg unutarnjeg odjeljenja kr. zemaljske vlade u Zagrebu. Kratko vrijeme iza toga, god. 1887., postao je definitivnim upraviteljem spomenute šumarije i imenovan kotarskim šumarom. Godinu dana kasnije bio je imenovan kotarskim šumarom đurđevačke imovne općine i upraviteljem kotarske šumarije u Podravskom Novigradu, ali je na tom mjestu ostao vrlo kratko vrijeme, jer je već godinu dana kasnije imenovan šumarskim procjeniteljem kod gospodarstvenog ureda ogulinske imovne općine. Tu je njegova djelatnost u šumarskoj struci došla do pravog izražaja, jer je kao taksator sastavio gospodarstvene osnove za šume ogulinske imovne općine. Imenovan je kasnije nadšumarom-taksatorom, a onda šumarnikom. God. 1908. imenovan je pri vremenim upraviteljem gospodarstvenog ureda iste imovne općine, a godinu dana kasnije definitivnim upraviteljem u svojstvu iiadšumarnika. Godine 1920. imenovan je šumarskiiTi savjetnikom na istom položaju, na kojem je ostao sve do svoga umirovljenja. Po navršenju potpunog broja službenih godina umirovljen je na vlastitu molbu u decembru 1922,, te se stalno nastanio u Karlovcu, gdje je i umro. Pokojni je Lasman bio vrlo dobar stručnjak i marljiv činovnik, te je bio vrlo obljubljen i medu kolegama i općenito u svim mjestima, u kojima je službovao. Sahranjen je 15. novembra 19,30. uz veliko učešće kolega, prijatelja i znanaca. Ogulinska imovna općina položila je po svom izaslanstvu pod vodstvom sadanjeg direktora šuma g. ing. Brnjasa lijep vijenac na odar pokojnika. Pokojnik je bio od početka svoga službovanja redovitim članom Šumarskog Udruženja i ostao je takovim do smrti, te se može reći, da je spadao medu najstarije članove Šumarskog Udruženja. Vrlom pokojniku neka bude topla uspomeiui i vječni pokoj duši njegovoj! D. .. 80 |