DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 2/1931 str. 37     <-- 37 -->        PDF

davstvo. Uništavanje riba. Ribarska društva i zadruge. Naučnici i ribarski stručnjaci.
Ribarska literatura. Nacionalno-ekonomska važnost ribarstva. Ribarski sport.


L´Alpe. 1930. No 6. — Observer: La politica forestale alla Camcra dei Deputati
(Šumarska politika pred narodnom skupštinom). — L. Fenaroli: Clima e flora alpina
(Alpinska klima i flora). — A. Del Lungo: C´e posto per il bosco nell´ agro romano?
(Da li da ostane šuma na rimskom polju?). — U. Giusti: L´indagine sullo spopolamento
di alcune zone montane promossa dali´ Istituto Nazionale di Economia Agraria (Nastojanje
narodnog agrarnog instituta oko seobe žiteljstva iz nekih brdskih krajeva). —
Viburno: Coiitro un´insidia: la siccita (Borba protiv suše).


No 7. — A. Pavari: Un centro sperimentale di selvicoltura in brughiera (Pokusi
podizanja šuma na vrištinama). — S. do Capitani: La distillazione secca dell legno, c
i suoi molteplici prodotti (Suha destilacija drvcta i njezini produkti). — Observer: 11
bilancio deir esercizio finanziario 1930´—1931 per i servizi forestali (Bilanca financijskog
poslovanja u šumarskoj službi 1930.—1931.).


No 8. — Čitav je broj posvećen upoznavanju hrastova, koji rastu u Italiji. —
Senni: Le Ouerce (Hrast). — A. Fiori: Le querce italiane dal punto di vista botanico
(Talijanski hrastovi sa botaničkog gledišta). — A. Fiori: Le querce roveri (Quercus
Robur). — Q. di Telia: La farnia (Ou. pedunculata). — A. Merendi: La rovere (Qu.
sessilis E.). — A. Fiori: Di alcune varieta e degli ibridi e meticci di »Quercus Robur«
(Varietete Quercus Robur). — A. Fiori-A. Pavari: 11 farnetto (Qu. Farnetto). — Q. di
Telia: II cero (Qu. Cerris). — Fiori-Pavari: 11 fragno (Qu. trojana). — A. Fiori: La
vallonea (Ou. Aegilops). — N. Venerosi: La sughera (Ou. suber). — A. Fiori: Qli ibridi
della sughera (Suvrste hrasta plutnjaka). — A. Pavari: 11 leccio od elce (Qu. ...). —


A. Fiori: La Oaercia spinosa (Qu. coccifera). — Passavalli-Cecconi: Le piii communi
malattie delle querce (Najobičnije bolesti hrastova).
No 9. — F. Caldart: Sistemazioni montane, demografia c bonifica integrale (0
problemima visokih planina i tamošnjem žiteljstvu). — S. de Capitani: L´apoteosi del
Carbonio Carburante: il I. congresso internationale di Bruxelles e Tespozicione-concorso
di Tervvuereii (O I. internac. kongresu »Carbonio Carburante«, održanom u junu
1930. u Bruxellesu). — C. Pilla: »11 »Maso Chiuso«. — V. Marchi: 11 trattore di montagna
(O brdskim traktorima). — F. Pallota: Le abetine del Molise (Moliške jelove
šume).


No 10. — N. V. Pesciolini: Esperienze eseguite in provincia di Perugia per 1´
impiego degli esplosivi nel lavori di rimboschimento (O upotrebi eksploziva prigodom
pošumljavanja u Perugiji). — Q. Kobza: L´abete di. Douglas nelle foreste a Postumia
(Pseudotsuga Douglasii u šumama Postumije). — Puecher-Pasavelli: SuUa utilizzazionc
della ginestra (O upotrebi obične žukc — Spartium junceum). — V. Cavallaro: L´ estrazione
e la raccolta della manna (0 dobivanju drvnih sokova). Ing. .. Anić.


-«0»


PERSONALIA


t DRAGUTIN LASMAN.


Dne 13. novembra 1930. umro je u Karlovcu Dragutin Lasman, šumarski savjetnik


u p. i bivši šef direkcjje šuma ogulinske imovne općine.


Pokojnik se rodio u Otočcu dne 3. juna 1864., gdje je polazio i osnovnu školu.


Realku je polazio u Gospiću i u Zagrebu, a kako je osjećao veliku ljubav za šumarstvo,


pošao je na tadanje bivše gospodarsko i šumarsko učilište u Križevcima, koje je svršio


1882. godine.


79




ŠUMARSKI LIST 2/1931 str. 38     <-- 38 -->        PDF

.


Odmah nakon svršenih studija imenovan je besplatnim šum. vježbenikom kod
tadanjeg gospodarstvenog ureda otočke imovne općine. Kratko vrijeme iza toga preuzeo
je upravu kotarske šumarije u Otočcu kao privremeni upravitelj. God. 1886. položio
je s dobrim uspjehom državni ispit za samostalno vođenje šumskog gospodarstva
kod bivšeg unutarnjeg odjeljenja kr. zemaljske vlade u Zagrebu. Kratko vrijeme iza
toga, god. 1887., postao je definitivnim upraviteljem spomenute šumarije i imenovan
kotarskim šumarom.


Godinu dana kasnije bio je imenovan kotarskim šumarom đurđevačke imovne
općine i upraviteljem kotarske šumarije u Podravskom Novigradu, ali je na tom mjestu
ostao vrlo kratko vrijeme, jer je već godinu dana kasnije imenovan šumarskim procjeniteljem
kod gospodarstvenog ureda ogulinske imovne općine.


Tu je njegova djelatnost u šumarskoj struci došla do pravog izražaja, jer je kao
taksator sastavio gospodarstvene osnove za šume ogulinske imovne općine. Imenovan
je kasnije nadšumarom-taksatorom, a onda šumarnikom. God. 1908. imenovan je pri


vremenim upraviteljem gospodarstvenog ureda iste imovne općine, a godinu dana
kasnije definitivnim upraviteljem u svojstvu iiadšumarnika. Godine 1920. imenovan je
šumarskiiTi savjetnikom na istom položaju, na kojem je ostao sve do svoga umirovljenja.


Po navršenju potpunog broja službenih godina umirovljen je na vlastitu molbu
u decembru 1922,, te se stalno nastanio u Karlovcu, gdje je i umro.


Pokojni je Lasman bio vrlo dobar stručnjak i marljiv činovnik, te je bio vrlo
obljubljen i medu kolegama i općenito u svim mjestima, u kojima je službovao. Sahranjen
je 15. novembra 19,30. uz veliko učešće kolega, prijatelja i znanaca.


Ogulinska imovna općina položila je po svom izaslanstvu pod vodstvom sadanjeg
direktora šuma g. ing. Brnjasa lijep vijenac na odar pokojnika.


Pokojnik je bio od početka svoga službovanja redovitim članom Šumarskog
Udruženja i ostao je takovim do smrti, te se može reći, da je spadao medu najstarije
članove Šumarskog Udruženja.


Vrlom pokojniku neka bude topla uspomeiui i vječni pokoj duši njegovoj!


D. ..
80