DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1931 str. 33 <-- 33 --> PDF |
uputiti u našu domaću i vanjsku situaciju u ovoj struci, mora se po mogućnosti ispitati karakter krize, te se uvjeriti o tome, da ii se u našoj drvarskoj industriji posluje prema ekonomskom principu, da li se ekonomišc i uopće radi onako, kako bi to trebalo da bude. Kod prosuđivanja toga pitanja treba voditi računa i o tome, da su k nama došli strani kapitali, što znači povjerenje prema našoj državi, pa država štiteći svoje interese štiti i interese stranih, a i domaćih kapitala. Niko ne može imati ništa protiv toga, da kapitali vuku svoje rente. U takovom slučaju i država bolje prolazi. Ako se odnošaj države kao kontrahenta prema samim drvarskim preduzećima bazira na komercijalnoj i pravnoj podlozi, to znači, da industrijalci prihvaćaju ono, što im konvenira, a njihovo poslovanje da je — kao i sva druga trgovačka poslovanja — izvrgnuto oscilaciji, koju poslovna literatura dobro poznaje. Samo se objektivnim ispitivanjem u ovom predmetu, kaže pisac, može doći do prave baze i onemogućiti lične pljačke u raznim formama. Kod ocjene današnjeg stanja u drvarskoj industriji ne smijemo se dati kapacitirati niti od stručnih listova, koji u mnogo slučajeva stoje pod utjecajem pojedinih interesenata, niti se smijemo zastrašiti od raznih internacionalnih manevara, nego moramo biti hladni i stvarno prosuđivati opravdan^: želje, nakon što se. ispitaju gore navedeni momenti, jer se radi o važnoj narodnoj imovini i industriji^ koja posluje u našoj državi. Prije revizije ugovora treba svakako provesti reviziju izdataka, odnosno posvetiti osobitu pažnj´U bilanciranju, a slučaj »,lele« može u tom da posluži kao dobar primjer. Donašamo gornje navode pisca spomenutih članaka, jer svakako smatramo, da oni ne mogu biti za nas bez interesa i to baš u današnji dan, kad je pitanje drvarske industrije postalo vrlo važnim. Ing. .. Anić. JUGOSLOVENSKO-NJEMAČKI ŽELJEZNIČKI SAVEZ I RUMUNJSKA. Sa 1. juna 1930. stupili su na snagu tarifni svesci, dio I. i dio II., jugoslovensko njemačkog željezničkog saveza. Ovaj savez ostao je predibježno ograničen na otpremu komadne robe, dok bi svezak 3 istog saveza imao obuhvatati kolne tovare, t. j . gro madnu robu. Potonji svezak imao hi izaći u najskorije vrijeme. S obzirom na potrebe toga prometa promijenjene su donekle ustanove sadržane u bernskom sporazumu, prema faktičnim prilikama, sa doknadnim odredbama. Uz to su uneseni u tarif neki posebni propisi potrebni kod otpreme komadne robe, a dodan je i poseban daljinar. Potonji služi za ustanovljenje kilometričke udaljenosti između pojedinih postaja .lugoslavijc i Njemačke. Dio II. spomenutog saveza sadržaje oznaku robe (potanku klasifikaciju pojedinih vrsti robe), a zatim stavove, uz koje se imade otpremati roba; jedinica otpreme je lOO kilograma. Primjećujem ovdje, da pojedine željezničke uprave za gromadnu robu predviđaju samo tonske jedinice, t. j . stavovi glase na 1000* (1013) kilograma. Uređenje izravnog prometa sa kolnim tovarima u Njemačku držim da je od velike važnosti za naš eksport. Važno je to tim više, jer je taj promet na pr. između Niemačke i Rumunjske uređen već sa 1. februara 1929., a najposlije promijenjen 1930. sa 1. septembra. Taj tarif se ujedno svaki čas nadopunjuje, što daje naslućivati, da je promet sa drvnim proizvodima između Njemačke i Rumunjske, a i preko Njem.ačke dosta opsežan. Tako imademo sa 10. novembra 1930. oglašene stavke za otpremu rezanog drva na postaju Kolu Gereon, Kolu Nippes i Koln Deutz Hafen. Daščice (Friesen) otpremaju se iz Rumunjske na Miinchen Ost i Miinchcn Haupt-Giiter-Bahnliof. Izgleda po tom, da rumunjsko drvo može podnijeti i poljsku utakmicu, koja u tim krajevima nije baš tako slaba. Dovoljno je da spomenem samo neke prelazne tarife (Durclifuhr-Tarife) njemačke »Reichsbahn«, koji posreduju promet između poljskih 75 |
| ŠUMARSKI LIST 2/1931 str. 34 <-- 34 --> PDF |
postaja, te Nizozemske (Aiisnahmc-Tarif 41), Poljske, Francuske i Luksemburga (D. 43), zatim Poljske i njemačkih pomorskih luka Hamburg-Haupt-Giiter-Bahnhof, Bremerhaven- Wesermunde itd. Osim toga stoji na dispoziciju poljskih eksportcra i poseban savezni tarif unutar njemačko-poljskog željezničkog saveza i to tarif dio 11., svezak \i. od 1. augusta 1930. sa ispravnim listom od istoga datuma. Spomenutih njemačkih prelaznih (Durchfuhr-) tarifa, koji tangiraju i dolaze u obzir kod otpreme drva iz našili krajeva preko Njemačke u Belgiju, Francusku i Nizozemsku, imade sva sila. Glavno je obilježje i atribut tih tarifa, da se kod otpreme po njima ne smije roba unutar »Reicha« niti ponovno predavati niti s njome manipulirati. U protivnom slučaju gubi se pravo na niže u istima fiksirane stavke (podvozne cijene). Glede tih tarifa nuždan je poseban oprez, jer se znade dogoditi, da pojedini savezni tarifi ili pak kombinacija istih sa nekim izvoznim (Ausfuhr-) tarifom rezultira nižu otpremnu jedinicu (stav) nego prelazni tarif. Posao je doduše kod izvoznih tarifa skopčan sa dosta komplikacija, jer se kod njih traži dovoz na odnosnu ipostaju, od koje važi dotična stavka, ali ima i slučajeva, da odnosna klauzula (t. zv. Anfuhr- Klausel) ne odlučuje, te se može izigrati raznim manipulacijama sa pošiljkom. Dogodilo se i to, da je roba istovarivana i opet natrag utovareiui, samo da dobije distinkciju domače robe. U tim slučajevima mnogo ovisi o elastičnosti spcditerskog tarifera i njegovim dispozicijama. Svakako je studij ovakovih prilika podesan da posluži u povećanoj mjeri izvozu i utakmici na stranim tržištima. Preostaje jedino, da se ustanovi, kako je sa faktičnim kilometarskim udaljenostima u tangiranim za naše transporte relacijama, t. j . mogučnosti utakmice, koju opet pomaže kraća udaljenost kod drvnih proizvoda, koji ne podnose visok podvoz. Pri tom je stanovište tarifera dosta nezgodno, jer se na pr. sa strane poljskiii drž. željeznica te udaljenosti znatno razilaze, t. j . za lokalni promet vrijede druge udaljenosti, nego za tranzitni promet. Isti proces ponavlja se u Austriji, gdje se daljine pojedinih pruga iskazuju u virtualnim kilometrima, t. j . pruga je to duža, što veći uspon imaju svladati strojevi. Duljina je ustanovljena tako. kao da pruga teče po ravnini! Pri tom moram se dakle čuvati tih i takovih prispodoba. Ne smijem ,kada govorim na pr. o eksportu iz Rumunjske spominjati ni relacije, koje idu preko Poljske (via Sniatyn Zalucze ili Stefanesti—Zaleszczyski), jer su upravo radi tih prilika uvedeni posebni daljinari za mjesni i tranzitni promet. Preostaje put via Episcopia Bihor—Biharkercsztes specijalno via Curtici—Lokoshaza na Qegyeshalom, pa dalje na Passau, Simbach, ili Češke Velenice. Vis-a-vis tom kalkilu treba postaviti paralelu sa jugoslovenskim relacijama, koje će bezuvjetno doći u pretres kod ustanovljivanja stavaka 3. sveska jugoslovensko-njemačkog saveza. Izlaznu točku fiksirati ću za .lugoslaviju u Sisku kao najglavnijem emporiju drvne trgovine. Ovim udaljenostima mogu se kod kalkila dodati daljnji brojevi. U Rumunjskoj uzeti ću stanicu Cavanarul kao prilično jednako udaljenu od državne granice prema Mađarskoj, kao što je Sisak od austrijske granice. Kod Poljske uzimam izlaznu tačku u kraju, koji je tako rekuć u središtu silnih šuma Poljske, Brzišć Centralny. Dakle imademo: Sisak—.lescnice 253 kilometra Jesenice—Rosenbach 14 » Rosenbach—Spittal 63 » Spittal—Schwarzach 88 » Schwarzach—Salzburg 67 » Salzburg—Miinchen 155 » 76 |