DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1931 str. 32 <-- 32 --> PDF |
u ovakovim se međutim momentima mora biti na oprezu, jer internacionalne organizacije pred stavljanjem izvjesnih zahtjeva mogu da organ izu ju sebi poćudne atmosfere. U današnjoj se općoj krizi konzuma upotrebljava — iz bojazni, da ne prevlada mišljenje, da je ova kriza prolazna — kao strašilo Rusija, koja baca svoje drvo uz jeftine cijene na svjetsko tržište. Da Rusija dostigne svoj predratni izvoz drveta, treba da poveća svoj današnji izvoz na nekoliko milijona standarda, što se svakako ne će moći desiti tako brzo. Svjetska se organizacija velike drvarske industrije, koja se nalazi u raznim kartelima i koncernima, uspješno odupire procesu naglog pada cijena drvu. Redukcije radničkih nadnica, radne snage i raznih troškova na dnevnom su redu. Paralelno s ovom pojavom dolazi međutim i želja interesenata, da i naš a držav a snizi svoje zahtjeve. Kako je drvo u našoj državi jedna od vrlo važnih narodnih imovina, to je potrebno, da se pitanje drvarske industrije promatra sa posve realnog gledišta. Kao mjerilo za prosperitet ove grane naše privrede imalo bi da posluži stanje i uspjeh rada naših većih drvarskih preduzeća. Međutim se opaža, da većina većih drvarskih preduzeća — osim državnih — ne plaća već duže godina nikakove ili vrlo malu dividendu. Groš akcija pojedinih velikih drvarskih preduzeća s k o n c e ntriše se redovno — kako pisac u daljnjem navodi — u ruke nekolicine akcionera, koji pre^uzmu svu vlast u svoje ruke i mjesto dividende, od koje bi i država imala koristi, jer se na nju plaća porez, izdaju se razni honorari jakim g o s p o d u j u ć i m a k c i o n e r i m a, a mali akcioneri ostaju pri tom prikraćeni. Dok se radničke nadnice i plaće malih činovnika s nizu ju pod izgovorom potrebne štednje, dotle se horenđne svote, koje se odnose na plaće, razne honorarci ogromne putne troškove vodećih ličnosti, ostavljaju netaknute. Kako se iz stručne :i dnevne štampe vidi, velika šumska industrija pokušava, da na vješt način, oprezno i neprimjetno stvori raspoloženje kod mjerodavnih faktora za ponovnu reviziju šumskih ugovora sa državom . U javnoj se štampi doduše ne traži izričito ponovna revizija tili ugovora, ali se ističe pitanje, da li će sadašnji novi ugovori biti snošljivi u lošoj konjunkturi, koja je ove godine započela. Na ovakovo pisanje pri|pomjnje pisac Z., da velika šumska industrija nije u svojim bilancama iskazivala odgovarajuće dobitke ni u povoljnijim godinama, koje su prethodile današnjoj krizi, pa čak ni u onim godinama, kad je država tim istim velikim industrijama poklonila grdne milijune dinara u vidu valorizacije. Danas te iste industrije, kad su kola malo u krivo pošla, počinju svaka na svoj način da kukaju, moljakaju, prijete otpustom radnika, zatvaraju pilane i si. šumske su međutim industrije vezane ugovorima, da moraju sjeći utvrđene količine drveta. Nalaze li one, da su im ugovorni uslovi nesnošljivi, mogu se, kaže pisac, odreći svojih ugovora. Mali naši domaći pilanari nemaju i onako ni najpotrebnijih količina drveta, te će jedva dočekati, da se oslobodi koji veći kompleks! šume. Osim toga stvorio bi se time niz novih malih i srednjih pilana, koje bi sve zajedno dale produkciju jedne velike industrije, tako da naša trgovinska bilanca ne bi osjetila tu promjenu. U daljnjemu navodi pisac, da nije protivan velikoj drvarskoj industriji, a niti reviziji dugoročnih ugovora, ako to traže uistinu stvarni razlozi. Kod prosuđivanja cijele situacije mora se biti na čistu s time, da država kao takova mora da vodi računa 0 jednoj vrlo važnoj grani privrede, kao što je to drvarska industrija, te da prema tome pruži i olakšice, čim to budu iziskivale stvarne potrebe i čim dođe u pitanje egzistencija i prosperitet industrije. Prije stvaranja konačnih zaključaka treba se ?4 |