DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1931 str. 4 <-- 4 --> PDF |
u § 107. zakona o šumama predviđeno je doduše i osnivanje za druga na bazi »zajedničkog gazdovanja šumama ili pašnjacima«, ali je osnivanje ovog tipa zadruga prepušteno na volju šumovlasnicima, pa je odredbom § 180. istog zakona i odgođeno do donošenja zakona o za drugama. Ne mora čovjek biti stručnjakom, pa da vidi one ogromne gubitke u našoj šumskoj privredi, koji rezultiraju baš gospodarenjem na malim šumskim posjedima. Kraj očitih i tako vidljivih negativnih rezultata, koji prouzročuju čak i ekonomsku pasivnost pojedinih krajeva, ne bi se ovo pitanje smjelo posmatrati kroz prizmu sentimentalnosti i liberalizma, te baš maloposjedniku pružati najveću slobodu u gospodarenju sa šumom. Stanje šuma maloposjednika seljaka u Hrv. Zagorju očajno je. Ne da se zaista ni zamisliti, do kojeg stepena seljak maloposjcdnik svoju šumu iscrpljuje, a da kod toga za proizvodnju šumskih dobara, kojima se koristi, ne ulaže niti jedne pare_. Kod njega sve ima da daje priroda, a on samo uživa plodove prirode. Cim snijeg okopni, a šuma se zazelcni, on već tjera u nju svoje blago i ono je kroz čitavu godinu više u šumi nego u staji. Kad dođe jesen i šumsko se tlo pokrije žutim lišćem, eto opet seljaka sa grabljama, da odstrani sa zemlje i posljednji listić. Drvo pak, u koliko ga u šumi ima, siječe kroz čitavu godinu, koliko ga god treba, bez obzira na to. da li je šuma kadra čitavu njegovu godišnju potrebu podmirivati. Seljak iskoriščuie šumu sa upravo odvratnom lakomošću i egoizmom, dok teku u njoj i posljednji sokovi života. Konačno od nekada lijepih sastojina ostaju rijetki i kržljavi grmovi borovice, gloga, divlje ruže, žutikovine i inog šikarastog drveća, a na mršavom i posve iscrpljenom i suhom tlu raste mahovina, paprat i vrijesak. U katastru, pa i u statistici, koja se temelji na tom katastru, ove su pustoši i šikare unesene u rubriku »šuma i šumom obrasli pašnjaci«, pa se na tim podacima onda temelji naše narodno šumsko bogatstvo i stvaraju kalkulacije o našoj šumskoj proizvodnji. Sve te žalosne pojave zbivaju se pak u krajevima, koji zbog svoje prenapučenosti oskudijevaju na obradivom zemljištu i koji zbog slabog materijalnog stanja očekuju gotovo svake godine pomoć od države. Za primjer spominjem samo srez ivanečki, koji mi je u tom pogledu najviše poznat, a držim, da se od ivanečkog sreza mnogo ne razlikuju ni ostali zagorski srezovi. U području sreza Ivanec ima u svemu 2.919 jutara pašnjaka i 12.849 jutara šuma maloposjedničkih ih 66% od sveukupne šumske površine. Oko 3.000 jutara seljačkih šuma pretvoreno je pašom i prekomjernim sječama u neplodne šikare, tako da u čitavom srezu ima oko ..... jutara zemljišta, koje ne daje ni četvrtinu onih prihoda, što bi ih moralo davati. Pašnjaci su jednako svi neuređeni, zarašteni šikarastim grmljem i trnjem, a da bude sramota još očitija, nailazi se na trnje, šikare i korov čak i na livadama i oranicama. Ovakovo nemarno i neracionalno iskorišćivanje prirodnih dobara, pa bila ona i privatnom svojinom maloposjednika, ne bi se smjelo tolerirati u interesu općeg narodnog blagostanja. Ekonomska pasivnost jednoga predjela ima da bude temeljito opravdana i samo u tom slučaju imaju dotični krajevi pravo reflektirati na državnu pomoć. Država ne može i ne smije na teret drugih krajeva tolerirati nemar žitelja jednoga kraja. Pasivnost kraških predjela, u kojima narod pošteno živi na golom 2 |