DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1931 str. 27 <-- 27 --> PDF |
šumsko-čuvarske službe. Pravilnik je obnarodovan u »Služb. Novinama« od 12. septembra 1930. Br. 208.—LXXI1I. Održavanje određenog ispita za šumsko-čuvarsku službu prepušta se prema § 2. tog pravilnika kr. banskim upravama u smislu propisa čl. 38. zakona o banskim upravama. Po § 11. saziva kr. banska uprava ispitnu komisiju bar jedaimput u godini za ispitivanje i ocjenjivanje prijavljenih kandidata. § .. toga pravilnika određuje predmete ispita i dijeli ih na dvije grupe: U I. su: A. Šumarstvo; .. Upotreba šuma; C. Račun. U II. je: čuvarska služba — lugarstvo. Kod svih tih predmeta ne spominje se nikako lovstv o niti lovačka služba, t. j . ne traži se od kandidata za polaganje toga ispita nikakovo znanje o uzgoju i čuvanju divljači kao ni poznavanje zakona o lovu i lovno-redarstvenih propisa. Ako uvažimo, da šumsko-čuvarsko osoblje po § 136. zakona o šumama i prema uredbi Ministarstva šuma i rudnika od 1. IV. 1929. polaže zakletvu , u kojoj izričito stoji »da ću na pove-renu mi šumu, divljač i t. d. paziti«, ako uvažimo, da pravilni k za vršenje službe čuvarskog osoblja kod uprave državnih šuma, što ga je Ministarstvo šuma i rudnika propisalo u isto vrijeme, u članu 28. zasetono spominje 1 o v i ribolo v i određuje, da su šumarski organi dužni čuvati lov i ribolov, onda nije jasno, zašto se od kandidata za vršenje te službe ne traži kod polaganja ispita potrebno elementarno znanje iz lovstva. Potpisani je u ovome listu još godine 19128. u članku »Obrazovanje lovačkog osoblja« obrazložio, kako ćemo zapostavljanjem ,na,uke o lov u na našim šumarskim fakultetima doskora ostati bez kvalifikovanih šumara-lovaca i po tome bez kvalifikovanih ispitivač a lovačkog osoblja, a sada po gornjem pravilnik u izgleda, da ^pemo uopće ostati bez kvalifikovanih lovac a odnosno lovnih čuvara. Kad je danas potpuno jasno, da je lov važna grana narodne privrede i da se iov dade vrlo lijepo dovesti u sklad sa principima naprednog šumskog gospodarstva, onda smo slobodni skrenuti pažnju nadležnim faktorima, da se kod polaganja ispita za šumsko-čuvarsku službu propiše medu predmetima ispita kao III. grupa: Lov i ribolov. Ing. Z. Turkalj. -«0» LITERATURA VERHANDLUNGEN DES INTERNATIONALEN KONORESSES FORSTLICHER VERSUCHSANSTALTEN — STOCKHOLM 1929. Pod ovim je naslovom prije kratkog vremena izašlo opsežno djelo, u kom jc prikazan rad VII. kongresa internacionalnog saveza stanica za šumarske pokuse, održanog u međuvremenu od 22.-127. jula 1929. u Stockholmu. Djelo je uredio Sven Petrini. Štampano jc u Stockholmu, a obuhvata 862 stranice normalnog formata. Djelo je razdijeljeno na dva dijela. U prvom, glavnom dijelu štampane su 103 znanstvene rasprave, b kojirra se diskutovalo na kongresu. Rasprave su grupisane po radnim sekcijama. Čitavo je naime poslovanje kongresa bilo podijeljeno na 4 sekcije, i to na sekciju za čisto šumarske discipline, sekciju za šumsku ekologiju, sekciju za šumarsko tloznanstvo i sekciju za entomologiju. U spomenutim se radnjama raspravlja 0 svim važnim pitanjima na polju raznih područja šumarske nauke. lOne su pisane djelomično njemačkim, djelomično francuskim i djelomično engleskim jezikom. Medu tim je raspravama štampana i rasprava profesora zagrebačkog Poljoprivredno-šumarskog fakulteta g. Dr. Škorića V.: »Das massenhafte Eingehen der slavonischen Eiche« (Katastrofalno propadanje slavonskih hrastova). ^5 |