DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1931 str. 24 <-- 24 --> PDF |
MANJA SAOPĆENJA NOVI ZAKON O ŠUMAMA. Osvrt na V. deo tog zakona. I. Nakon izdanja Ministarstva Šuma i Rudnika pod naslovom »Šumarski zakoni i; propisi. I. Zakon o šumama sa tumačem, uredbama i pravilnicima«, gde je pala konačna odluka u pogledu već i osedelih šumara sa »neodgovarajućom« kvalifikacijom u prlA´atnim nameštenjima, moram da iznesem neke primedbe u pogledu V. dela Z. o š. Pozivom Pov. br. 800—1930. od 30. X. 1930. Ministarstvo Suma i Rudnika, Odc- Ijenje za šumarstvo priznaje indirektno već i samo, da Z. o š. treba neke revizije. Ta revizija moraće jamačno da se protegne i na spomenuti V. deo zakona. 1.) Tumačenju § 133. u alineji pretposlednjoj prilagođen je u »Pravilniku o postavljanju kvalifikovanih šum. struč. lica za upravu nedržavnih šuma čl. 5. druga alineja: »Izuzetno a u smislu § 58. Z. o š. i u smislu postupka države kod uprave državnih šuma i referenata opštih uprav, vlasti, u cilju zaštite stečenih prava, mogu zatečeni upravitelji šuma, koji su podanici Kraljevine Jugoslavije te imaju potpunu srednjoškolsku spremu sa propisanim ispitom za samostalno vođenje šum. gospodarstva i koji su bili ovlašteni za takav rad po dosadašnjim zakonima i propisima i nadalje vršiti tu službu sa odgovornošću prema vlastima u smislu § 133. Z. o. š.« 2.) Taj član morao bi još da glasi dalje: »Onima pak, koji nemaju potpunu sredinjoškolsku spremu (prema dosadanjem shvaćanju) i t. d., te su zatečeni kao upravitelji šuma, priznaje se stepen šumarskih činovnika II. kat., koji proizlazi iz »Pravilnika za polaganje ispita šum. činovnika .. kat., obnarodovanog u Služb. Novinama Kraljevine Jugoslavije od 12. IX. 1930. br. 208. Takovi upravitelji šuma moraju da dokažu najmanje 5-godišnjc upravljanje šumom, 0 čem daje uverenje šumarski referent prvostep. opšte upravne vlasti. Protiv uverenja pristoji pravo žalbe u roku od 30 dana preko kr. Banske uprave na Ministarstvo Šuma i Rudnika.« 3.) Ako bi se sistem organizacije šum. službe preinačio (kombinovani sistem nadšumarski sa šumarničkim najbolje bi odgovarao drž. šumama, a privatnima u prvom redu šumarnićki kao takav), onda se upravitelji pod taokom 2.) izjednačuju sa onima pod tačkom 1.). 4.) . tački 2.) i 3.) ovi su razlozi: a) Ako se priznaju stečena prava šumarima pod tač. 1.) (ma da ih se potkrepljuje starim zakonom), treba da se priznaju stečena prava i šumarima pod tačkom 2.). Ta stečena prava jesu, da oni vrše bez smctanja i prigovora šum. upravu, a da ih država po zakonu u tome sprečavala nije. Država je pokraj toga dapače i svojim vlastitim nameštenicima, koji bi inače danas morali da se bore za priznanje tačke 2.), priznala (po stečenom pravu ili inače) ne samo položaj II. već i I. kategorije. b) Jednakopravnost zagarantovana je svima državljanima, bili ili ne bili oni drž._ činovnici. c) Tačka 2.) navodi Pravilnik za polaganje ispita šum. činov. II. kat., koji pro pisuje takove predmete ispita i u takovom objamu, da nikako ne premašuje visine pre davanja u nižim šum. školama austrijskim (od pre rata), koje su frekventovali naročito u poslednje razdoblje pre rata ponajviše kandidati sa svršenom nižom srednjom školom, građanskom školom ili stručnom (poljodelskom) školom. d) Stoga se te niže šum. škole no mogu i ne smeju prosuđivati po odnosnom zastarelom austrijskom zakonu, već po faktima i efektu, po situaciji, koja se stvorila preko zakona, jer ga je pretekao tok vremena. 23 |