DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1931 str. 14     <-- 14 -->        PDF

ne vode k cilju dosada već poznata sredstva, a zataje posvema za vrijeme
mraza ili u kišno doba. Drvo klizi prebrzo na takovom potezu, a lako
iskoči iz njesa i u pravcu, nađe li slučajno i najmanji povod zato. Koeficijenat
trenja kreće se kod otpreme trupaca u granicama od 0,04 do 0,40,
već prema stanju, u kojem se drveno točilo nalazi: da li je oleđeno, osnježeno,
ovlaženo ili suho. Potreban pak nagib iznosi u tim granicama 2" 17´
do 21" 42´. Stoga funkcionira izgrađeno već točilo, samo zbog nagiba,
tek u vrijeme, kada je razlika između kuta trenja i prosječnog nagiba
malena. Produžiti to vrijeme na što veći dio godine moguće je samo tako,
da se umjetno promijeni od naravi nepovoljna vrijednost koeficijenta
trenja na povoljnu, već prema dobi otpreme. Pravilno reguliranje koeficijenta
trenja od najveće je dakle važnosti kod otpreme drva u točilu.


U tu svrhu upotrebljavaju se ova dosada poznata sredstva:


Smanjiti se može koeficijenat trenja jeftino, da se presuho točilo
poškropi ili polije vodom. Skupo je sredstvo namaz od sapuna ili loja u
tu svrhu. Ne dostaje li ni ovo, nema druge nego pričekati zgodnije vrijeme,
mrazove i t. d., kada je koeficijenat trenja povoljan za pogon od
naravi. No čekajući treba iskoristiti vrijeme i pripremiti dovoljnu količinu
drva, da se ne izgubi dragocjeno vrijeme u doba pogona.


Povećati se može koeficijenat trenja:


a) pijeskom ili zemljom, koja se ubacuje u točilo za vrijeme pogona;
b) »vukovima«, t. j . drvenim teškim polugama, ugrađenim u točilu,
ispod kojih prolazi pogonjeno drvo i dižući ih gubi na brzini.
Zajednička mana ovih obaju načina je nejednolično djelovanje i
malen efekat. Svaki pak za sebe ima još i ove nedostatke:
Ad a) Ubacivanje zemlje ili pijeska poskupljuje troškove pogona.
U tu svrhu potreban i zgodan materijal ne nalazi se uvijek u neposrednoj
blizini ili ga nema u dovoljnoj količini. Treba ga dakle i dopremati često,
a ubaciti svakako. Pogonjeno drvo ugrožava osim toga i sigurnost radnika,
zabavljenih tim poslom, jer iskače na takovom relativno prestrmom
potezu vrlo lako. Ubačena zemlja zablati drvo. Ovako zablaćeno zapinje
ili zastaje u nižem dijelu točila, blažeg nagiba, te poremećuje
promet.
Ad b) Vuk je skupocjena naprava, nejednoličnog i malenog efekta.
. znatnom trošku dobave i ugradbe pridolaze još i troškovi uzdržavanja.
Zbog čestih i jakih udaraca, kojima udara pogonjeno drvo o vukove, ovi
pak o točilo, dižući se i spuštajući se u nj, treba ih često obnoviti. Kod
otpreme manje količine trupaca dižu se zbog toga troškovi pogona nerazmjerno.
. tome pridolazi još i malen efekat. Na 200 m dugačkom
potezu nekog točila, 3007oo nagiba, potrebna su bila dva vuka, makar se
taj potez nalazio na početku toga točila, dakle na mjestu, gdje brzina tek
nastaje. Kod otpreme cjepanica upotrebljavaju se rijetko.
Spomenuta zajednička mana obaju načina, nejednakost u radu, leži
pak u ovome: Udesi li se kočenje na koji od opisanih načina, tanji trupci
izgube relativno mnogo na brzini, a deblji još uvijek premalo. Pojača li
se pak kočenje zbog posljednjih, tanji trupci zastaju neminovno i zaustavljaju
nadošle. Redovno se kod toga i oštete, jer nadošli udaraju na zaostale
čelom o čelo s velikom snagom, dok radnici na početku točila ne
prekinu pogon, saznavši za tu smetnju. Ne pojača li se pak kočenje,
deblji trupci klize prebrzo, iskaču iz točila i oztijedivši ga redovno, raz


1;^