DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1931 str. 12 <-- 12 --> PDF |
S obzirom na bonitet tla može se kod racionalnog šumskog gospodarenja na ovih 2.500 jutara očekivati godišnji prihod od 5.000 kub. m., izuzevši prihode od proreda i čišćenja, koji bi materijal mogli ovlaštenici također upotrijebiti za vinogradsko kolje i inu domaću porabu. Prema tome se samo u šumama maloposjednika i zem. zajednica može postići veći prihod, nego sada u svim šumama zajedno. Razlika u novčanoj vrijednosti ovih prihoda prema vrijednosti sadašnjih prihoda još je veća. Današnji sitni i bezvrijedni materijal od 2.000 kub. m. nema veću vrijednost od 30 do najviše 50 Din. po kub. metru, ukupno dakle najviše 100.000 Din. Uzgajanjem visoke mješovite šume hrasta, kestena i bukve polučili bi se pak vrlo vrijedni sortimenti, za koje bi se — s obzirom na to, što se sve ove šume nalaze najdalje 1 i po kim. od državne ceste, a najdalje 4 kim. od željezničkih stanica Ivanec i Lepoglava — mogle polučiti cijene od poprečno 100 Din. po kub. metru, dakle ukupno cea 500.000 Din. ili pet puta toliko, koliko iznosi vrijednost sadašnjeg godišnjeg etata. Kod takovog skupnog gospodarenja moglo bi se laglje urediti i racionalnije iskorišćavanje listinca. jer bi se ovaj mogao tek svake treće godine zabijati na istom mjestu. Razumije se, da se sve ovo ne bi moglo postići u kratkom roku. ali pomnim njegovanjem sadanjih sastojina, kao i pošumljenjem golih površina sadašnji bi se prihod već kroz dvadeset godina najmanje udvostručio. Obratno pak, ostanu li ove šume i nadalje pod sadašnjim okolnostima, koje onemogućuju racionalno šumsko -gospodarenje, one ne samo da se ne će popraviti, nego će još daljnjih 1.000 jutara šuma silom prilika biti pretvoreno u šikare i golijet. Općenito je priznato, da se dosada baš u sumama veleposjeda vodilo najracionalnije gospodarenje, pa su baš veleposjednici (i skoro jedino oni) u svoje šume ulagali najveće produktivne kapitale. Pa je li onda oportuno i potrebno baš u ovakova šumska gospodarstva unašati zabunu, a u korist individualnih šumskih gospodarstva maloposjedničkog tipa. Bez velike i opravdane nužde nije potrebno dirati u sadanje velike šumske posjede bilo privatnika bilo samoupravnih jedinica, nego baš njih kao dragocjenu rezervu ostaviti nedjeljive u rukama bilo sadanjih bilo drugih posjednika. U koliko pak bude potrebna ekspropriacija šuma veleposjeda, neka se ona nikako ne vrši u korist malih šumskih posjeda, nego samo u korist države ili samoupravnih jedinica. Poništiti u narodnoj ekonomiji nešto, što se sada ukazuje dobrim, pa da se stvori nešto još nepoznato, znači praviti opasne eksperimente, koji mogu baš u šumskoj privredi biti od dalekosežnih posljedica. Takovi su nepromišljeni eksperimenti u narodnoj privredi uzdrmali ekonomsko stanje velike Rusije, gdje su ti eksperimenti mogli imati barem neko opravdanje. Kod nas barem za sada nema još potrebe za takove eksperimente. Ako su pak promjene potrebne, neka se mijenja u prvom redu ono, što se ukazuje lošim i štetnim. Tek po potpunom dovršetku ovog članka dobio sam u ruke 11. broj prošlogodišnjeg »Šumarskog Lista«, u kojem gosp. prof. Ur. Nenadić tretira zanimivo pitanje diobe zemlj. zajednica, te u glavnom preporuča stvaranje malih šumskih posjeda. Ova slučajna koincidencija, da naš vrlo uvaženi stručnjak u ovome predmetu zastupa i brani posve oprečno stanovište od ovdješnjeg moga stanovišta, mogla bi pobuditi sumnju, da je moj članak i napisan povodom članka gosp. Dr. Nenadića i kao neki odgovor na njegov članak. 10 |