DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1930 str. 28 <-- 28 --> PDF |
....... ..... .... ... je y ...... ......... ...... ..&.. ..... .... ...... ..... . ........ . .... .. ... ... ......... ..... ....... . ...... ce. ... ... je ona ........ ...... ......... . .. ...., ... .. .... ..... ...... ....... ............... ..... ........., ....... ... . ......, a ....... ....... ....... .... he ...... y .......... ....... ...... ..&.... y ..... ....... ........ . ........... .... .... .. ....... ........ n ........ . .... .... ......... ...... .. ...... ......... ......., ... .........., .. ce ........... ...... ....... .... ....... (75%) .... ........, .... (... .... .. ...........) .. .. .......... ..... ....... ......... 1>..., je .. ce ...... .... ........ .... ........ ...... ......, .... .. ..... ....... ........ ...... ... ...... .... ...... ......... PAŠA KOZA I ŠUME NA OTOKU KIPRU. U njemačkom je stručnom listu Forstwissenschaftliches Ce utr alfa la tt br. 1(2. ove godine donesen kratak sadržaj knjige »Paša koza i šume na otok u Kipi´u« — »Goat grazing and forestry in Cyprus«, London 1930, koju je napisao A. H. Unw i n, šef šumarstva na Kipru. U tom se sadržaju spominje, da od cjelokupne površine otoka Kipra, ikoja iznosi 2,294.000´ acrea (1 acre = 0,4 ha), otpada na šume tek 400.000 acrea, t. j . ca 17%. Dominantna je vrsta u tlim šumama alepski bor. Na otoku ima cjelokupno stoke 75O.000 grla, a od toga imade 250.000´ koza — dakle jedna trećina. Držanje je koza ondje zavedeno u 15. vijeku. Od god. 1878. znatno je umnožena stoka, a naročito koze. Površina šuma je od toga doba iz godine u godinu sve to manja i to baš uslijed neograničene paše koza u njima. Nema vrste drveća, koju koze ne brste, a najviše su ondje stradale od njezina zuba uljike. Brojnim je iskustvima dokazano, da su — općenito govoreći — uz neograničenu pašu koza uzaludna sva nastojanja oko podizanja šuma, a ogroman novac koji se za to izdaje, u takovim je prilikama posve izgubljen. U knjizi je pisac naveo mnogo takovih slučajeva, o kojima se sâm uvjerio. Kao izrazit primjer, (iz koga se najbrže i najbolje može razabrati, kako se neograničenim pašarenjem koza upropašćuju šume, navodi se u spomenutoj knjizi otok sv. Helena. Taj je otok bio odvajkada čitav pokriven gustom šumom. God. 1502. dopremljene su na njeg koze, koje su se onda počele tamo naglo množiti. Do god. 1710. bilo je na otoku još dosta starih šuma, koje su međutim do 1724. posvema same od sebe nestale uslijed previsoke starosti. Na njihovom se mjestu nisu mogle podići mlade šume zbog neprestanog odgrizavanja vrhova mladog drveća po kozama. Šume je zamijenila trava vrlo loše kvalitete. Osim toga poremećeni su — naravno — nestankom šume u znatnoj mjeri edafskii i klimatski faktori na tome otoku. Uvidjevši pretpostavljene vlasti loše posljedice, koje su prouzročene jedino pašom koza po šumama toga otoka, nastojale su ih bar donekle poboljšati, pa su god. 1731. provele streljanje koza. Taj je međutim korak bio sasma uzaludan, jer je prekasno poduzet. Promjene na otoku nastale pašarenjem koza naj´bolje ilustruje slijedeća rečenica, koju je napisao Darwin god. 1836. o otoku sv. Heleni: »Sandy ... je sada tako pust te nisam mogao vjerovati da je na tome otoku uopće ikad rasla šuma, dok se misam o tom uvjerio iz jednog službenog akta«. Kao jedino sredstvo za uspješno pošumljenje otoka Kipra predlaže pisac u spomenutoj knjizi uništenje koza odnosno njihovu zamjenu sa korisnijom stokom. Na pošumljenim površinama treba svakako da se zabrani svaka paša. Pitanje pašnjaka imalo bi se urediti posebnom osnovom. Tamošnjem siromašnom pučanstvu, koje broji 7.340 duša, potrebno je da se namaknu bolja vrela privrede nego što ih ono ima od koza, i to pošumljavanjem opustošenih predjela, pridizanjem ratarstva i voćarstva, a u prvom redu uzgajanjem uljika i artokarpusa. 510 |