DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1930 str. 11 <-- 11 --> PDF |
da budu onda i raspodijeljena tako, kako bi izvjestan broj njih ponešto nad masiva o dimenzije srednjeg stabla, a izvjestan (po mogućnosti podjednak) broj ponešto z a o staja o za dimenzijama toga stabla. Sve ovo dade se lako postići do praktički potrebne mfere, jer to činimo imajući sveder pred očima izvjesna, već unaprijed utvrđena mjerila, t. j . srednju sastojinsku debljinu i srednju sastojinsku visinu. 1 onda počiva te žište još samo na nešto povećanom broju obličnih primjernih stabala, pa da se dovoljno točno izjednače ne baš znatne razlike medu matematičkim srednjim stablom i pojedinim konkretnim prmjernim stablima. Formula II, što je gosp. Maletić želi da postavi na mjesto dosad uobičajene formule I, počiva na jednostavnijoj pretpostavci. f == F (2) Ali ako se ispusti iz vida izbor obilnog broja obličnih primjernih stabala i ujedno kubisanje sastojine pomoću t. zv. v o 1 u m e n s k e kri vulje , što uostalom čini i gosp. Maletić, onda i pretpostavka (2) može da se sa sigurnošću ostvari u dovoljnoj mjeri samo uz isti uslov kao i pretpostavka (1), t. j . uz izbor primjernih stabala prema unaprijed za njih utvrđenim dimenzijama. Jer jedino uz taj uslov možemo za ostvarenje pretpostavke (2) upotrijebiti izvjesna realn a m j e r i 1 a, t. j . srednju debljinu i srednju visinu sastojine, bez upotrebe kojih se ova pretpostavka dade samo slučajno ostvariti u dovoljnoj mjeri. Kod slobodno g biranja obličnih primjernih stabala, t. j , bez obzira na dimenzije, ne mogu debljine i visine velike većine tih stabala ni p r i b 1 i ž n o da odlgovaraju srednjoj debljiini i srednjoj visini sastojine. Tu stoga nema niti kakove svrhe, da se unaprijed određuje srednja debljina dotično srednja visina sastojine, pa prema tome ne može tu da bude niti kakova mjerila za izbor primjernih stabala. Stoga smo kod ovakcvog izbora primjernih stabala bczuslovno upućeni na razmjerno prevelik n j i h o v b r o j kao na jedino sredstvo za dovoljno ostvarenje pretpostavke (2). [ taj broj mora stoga da bude mnog o veći , nego kad se oblična primjerna stabla biraju prema unaprijed utvrđenim dimenzijama. Naročito iskače ovdje potreba što većeg broja obličnih primjernih stabala s razloga, što je po gosp. Maletiću u principu potrebno, da se za primjerna stabla uzmu i oni individui, koji imaju abnormalan oblik debla i krošnje, kojih dakle upotreba više kvari, nego li bi poboljšavala ko načan rezultat kuhisanja. Gosp. Maletić dozvoljava doduše na jednom mjestu ispuštanje abnormalnih stabala, ali se ovo dozvoljavanje ne da složiti s principom izbora svakog n-tog stabla ili svih stabala u jednom vertikalnom profilu. 1er ako izbor u principu ima da padne na svako — recimo -- dvadeseto stablo ili na sva stabla u jednom vertikalnom profilu, onda se to ne može des´iti, a da se pritom ne upotrijebe i abnormalna stabla. Inače su širom otvorena vrata i subjektivnosti i slučajnosti, a tome se u principu baš želi da izbjegne izborom svakog n-tog stabla dotično svih stabala u vertikalnom profilu. Cio postupak sastojinskog kubisanja, kako ga zamišlja gosp. Maletić u vezi s uporabom svoje formule 11, zaostaje dakle (u svim svojim niansama) i u točnosti i u praktičnosti, a i u logičnosti za dosadanjim postupcima. Što je rečeno za formulu II i za mogućnost njezine primjene, važi još u većoj mjeri za formule . do VI i njihovu primjenu u praksi. 498 |