DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1930 str. 3 <-- 3 --> PDF |
............ .... 54. ........ 1930. Prof. dr. ĐURO NENADIĆ (ZAGREB): DIOBA ZEMLJIŠNIH ZAJEDNICA (POUR LE PARTAGE DES BIENS COMMUNAUX) Zajednička imovina našega naroda, koja se sastoji u šumama i pašnjacima u Savskoj banovini, u prostranoj površini od 500.000 jutara, nije bila dobro gospodarena. Ona je najlošiji primjer zapuštenosti i zanemarenosti zajedničkog dobra, što se vidi u mnogim krajevima, gdje se te zajednice nalaze. U davnoj prošlosti nije bilo tako, jer je baš zadružni život u porodici bio osnovka narodnog gospodarskog života i napretka. To je bila opća značajka svih slavenskih naroda u doba njihovog primitivnog gospodarstva i niske prosvjećenosti. S vremenom su ti odnosi u porodičnoj zadruzi postali slabiji, jer je mnogim članovima zadruge bilo teško podnositi vodstvo jednoga člana, pa su se tokom vremena sve jače ispoljavale želje pojedinaca za slobodom i samostalnim gospodarskim radom. I tako je postepeno stari kolektivni način života sve više nestajao, a njegovo je mjesto sve to više zauzimao savremeniji individualni način. To je prirodni proces, koji se ne da nikako zaustaviti, pa se s njim mora u narodno gospodarskom životu danas računati. Sličan proces, koji se je odigrao u staroj porodičnoj zadruzi, odigrava se d a n a s u našim zemljišnim zajednicama. O postanku i gospodarskom životu zemljišnih zajednica bilo je kod nas mnogo pisano i raspravljano, pa ja u ovo pitanje ne bih zalazio, da nisam po jednoj svojoj dužnosti na to pozvan i kada baš ovaj proces diobe zemljišnih zajednica ne bi u najnovije doba postao vrlo važno pitanje gospodarskog života našeg naroda. Kao član zem. komasacionog povjerenstva za šumarska pitanja došao sam u položaj, da ovo čitavo stanje i previranje u nekim zem. zajednicama iz bližega promotrim, pa smatram za potrebno, da svoja opažanja o ovom vrlo važnom pitanju iznesem pred širu stručnu javnost. Kako je poznato, zemljišnih zajednica ima u Hrvatskoj i Slavoniji uglavnom dvije vrste: u bivšoj Vojnoj krajini krajiške , a u bivšem Provincijalu ur barsk e zemljišne zajednice. Prve su zemljišne zajednice nastale prigodom razvojačenja Vojne krajine tako, da su pojedina sela dobila izvjesne površine u ime pašnjačke pripadnosti, a druge su nastale segregacijom vlastelinskih šuma i pašnjaka. Korijen lošem gospodarenju u zemljišnim zajednicama valja tražiti u njihovom postanku, t. j. u segregaciji. Kako u Vojnoj krajini 437 |