DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1930 str. 6     <-- 6 -->        PDF

nom autoru časni naziv osnivača. U tom djelu on idealnom pronicavošću
veže specifična šumarska pitanja s problemima općeg narodnog gospodarstva,
koja su njegovim radom postala nerazdvojiva.


Na tom je širokom polju razvio prof. Endres dalekosežnu djelatnost,
osnovanu na naučnoj podlozi i to u prvom redu šumarske politike i njezinih
grana: drvne produkcije, trgovine drvom, carina, željezničkih tarifa, statistike
i t. d.


Prema ukazanoj potrebi zalazi on i u pitanja općeg gospodarskog
života, i tako daje o duška svom unutarnjem osvjedočenja za obranu šume
i njenih dobara, a to osvjedočenje proizlazi iz jake ljubavi prema domovini
i to tako snažno, da je njegova muževna riječ našla uvaženja i na najvišim
odlučujućim mjestima. Ona je našla jakog odziva i u poratnim vremenima
izrađenog parlamentarizma, kad su partijske strasti počele zadirati i u
mirni život šume, te ju je očuvao protiv nasrtaja nesavjesnih seoskih i
malogradskih demagoga, koji su nastojali da šuma danas kao i u prošlosti
plaća račune narodnih sudara. Taj se glas za obranu šuma nije čuo samo
u Njemačkoj, nego je prešao njene granice i dopro na sve strane svijeta,
pa tako s pravom dobiva ličnost jubilarca internacionalni značaj.


Mi Jugosloveni jesmo malen narod; maleni smo u razvoju našeg gospodarstva
uopće, a šumarstva napose. No i onaj razvoj, do kojeg smo do
danas dosegli, moramo najvećim dijelom zahvaliti tekovinama rada njemačkih
naučnika. Stoljećima temeljito obrađivane zasade šumarske nauke
u Njemačkoj i brižno privađane u život dolaze danas sve više do onog
značaja u privredi uopće, za kojim mi svi oduvijek težimo. Ono, što je
njemačkim šumarima već vrlo blizu, nama je još gotovo nedohvatno. Ideja


o zemljišnoj renti i pitanje finansijalne ophodnje — sve su to kod nas još
samo želje i vrlo daleko od konkretnog stanja naših šuma i našeg praktičnog
rada.
Dok se u domovini prof. Endresa računom utvrđuje zrelost pojedine
sastojine, a sa pojedinim se stablom tako reći prije razgovara nego li
će se posjeći, to se kod nas prostrane šume putem dugoročnih ugovora
predaju gruboj eksploataciji bez obzira na faktore njihove produkcije.


Pošto i mi uživamo plodove velikoga rada prof. Endr esa, moramo
da se poklonimo tom mnogo zaslužnom sijedom jubilarcu i da mu pošaljemo
tople pozdrave sa Slavenskog Juga, domaje tolikih oprečnosti, divnih
slavonskih hrastika i golog jadranskog Krša.


Prof. Dr. NENADIĆ.


398