DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1930 str. 5 <-- 5 --> PDF |
ŠUMARSKU LIST GOD. 54. SEPT.—OKT. 1930. Prof. Dr. MAKS ENDRES Dne 3. aprila 1930. g. navršio je profesor münchenskog univerziteta Dr. Mak s Endr es 70 godinu svog neobično plodnog života. Taj je rijedak jubilej nestora šumarskih nauka i dostojnog sljedbenika slavnog Presslera proslavljen s velikom ljubavlju i štovanjem njegovih mnogobrojnih učenika i štovatelja ne samo u Njemačkoj, nego i diljem cijelog svijeta, gdje u šumskom gospodarstvu prestaje empirija, a počinje se voditi računa o vrijednosti šumskih kapitala. Kroz 35 godina nastavničkog rada na glasovitom univerzitetu u Miinchenu jubüarac je živom i plamenom riječi pred mnogobrojnim slušačima — koji su mu dolazili sa svih strana svijeta — širio i produbljivao Presslerova načela o najvećoj zemljišnoj renti, što je sve izloženo u njegovoj odličnoj knjizi: »Lehrbuch der Waldwertrechnung und forstliche Statik«. Ta knjiga je najbolja na svijetu ove vrste, a njenom je drugom dijelu, šumskoj statici, dao Endres tako solidnu osnovu, da će ona u doglednoj budućnosti postati samostalna šumarska disciplina. Njegovim dugotrajnim radom, kojim je po svojoj žilavoj energiji uspio šumsko gospodarstvo Njemačke podignuti na zamjernu visinu, postalo je ono uzorkom za sve narode svijeta. Taj vidni položaj, koji šumsko gospodarstvo danas zauzima u privrednom životu čitavog njemačkog naroda, cijene i uvažuju ne samo najširi njegovi slojevi, nego i visoko obrazovani članovi »Almae matris«, koji mu priznaju odličnu ulogu među ostalim privrednim naukama. Zasebnu epohu u povijesti šumskog gospodarstva čitavog svijeta čini likvidacija borbe između pristaša najveće šumske rente (Waldreinertragslehre) i pristaša najveće zemljišne rente (Bodenreinertragslehre), koju je likvidaciju pobjedom najveće zemljišne rente pr of. Endres konačno dovršio. Druga je ne manje važna tekovina njegovog rada, posljedica velikog pronicavog duha, koji je obuhvatio šumarstvo čitavog svijeta i sveo ga u harmoničnu cjelinu s ostalim granama narodnog gospodarstva. Ta se tekovina ispoljava u njegovom epohalnom djelu »Forstpolitik«, koja je kao prvi udžbenik ove discipline sa svojim sadržajem i važnosti dala zasluž 397 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1930 str. 6 <-- 6 --> PDF |
nom autoru časni naziv osnivača. U tom djelu on idealnom pronicavošću veže specifična šumarska pitanja s problemima općeg narodnog gospodarstva, koja su njegovim radom postala nerazdvojiva. Na tom je širokom polju razvio prof. Endres dalekosežnu djelatnost, osnovanu na naučnoj podlozi i to u prvom redu šumarske politike i njezinih grana: drvne produkcije, trgovine drvom, carina, željezničkih tarifa, statistike i t. d. Prema ukazanoj potrebi zalazi on i u pitanja općeg gospodarskog života, i tako daje o duška svom unutarnjem osvjedočenja za obranu šume i njenih dobara, a to osvjedočenje proizlazi iz jake ljubavi prema domovini i to tako snažno, da je njegova muževna riječ našla uvaženja i na najvišim odlučujućim mjestima. Ona je našla jakog odziva i u poratnim vremenima izrađenog parlamentarizma, kad su partijske strasti počele zadirati i u mirni život šume, te ju je očuvao protiv nasrtaja nesavjesnih seoskih i malogradskih demagoga, koji su nastojali da šuma danas kao i u prošlosti plaća račune narodnih sudara. Taj se glas za obranu šuma nije čuo samo u Njemačkoj, nego je prešao njene granice i dopro na sve strane svijeta, pa tako s pravom dobiva ličnost jubilarca internacionalni značaj. Mi Jugosloveni jesmo malen narod; maleni smo u razvoju našeg gospodarstva uopće, a šumarstva napose. No i onaj razvoj, do kojeg smo do danas dosegli, moramo najvećim dijelom zahvaliti tekovinama rada njemačkih naučnika. Stoljećima temeljito obrađivane zasade šumarske nauke u Njemačkoj i brižno privađane u život dolaze danas sve više do onog značaja u privredi uopće, za kojim mi svi oduvijek težimo. Ono, što je njemačkim šumarima već vrlo blizu, nama je još gotovo nedohvatno. Ideja o zemljišnoj renti i pitanje finansijalne ophodnje — sve su to kod nas još samo želje i vrlo daleko od konkretnog stanja naših šuma i našeg praktičnog rada. Dok se u domovini prof. Endresa računom utvrđuje zrelost pojedine sastojine, a sa pojedinim se stablom tako reći prije razgovara nego li će se posjeći, to se kod nas prostrane šume putem dugoročnih ugovora predaju gruboj eksploataciji bez obzira na faktore njihove produkcije. Pošto i mi uživamo plodove velikoga rada prof. Endr esa, moramo da se poklonimo tom mnogo zaslužnom sijedom jubilarcu i da mu pošaljemo tople pozdrave sa Slavenskog Juga, domaje tolikih oprečnosti, divnih slavonskih hrastika i golog jadranskog Krša. Prof. Dr. NENADIĆ. 398 |