DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1930 str. 40 <-- 40 --> PDF |
liteta rogate divljači, uzete su pored težine i veličine tijela dimenzije rogovlja (duljina i debljina grana i parožaka, raspon grana, vanjski oblik i boja rogovlja i dr.), te njihova težina. Kod ostale divljači uzeti su u tom pogledu u obzir težina i veličina tijela, krzna i t. d. Prema podacima donesenim u ovoj knjizi gore spomenute i ostale vrste naše lovne divljači stoje po svojoj kvaliteti medu prvoklasnim srednjoevropskim vrstama. Trofeji i krzna naše divljači daleko su poznati i mnogo cijenjeni i izvan granica naše države. U narednom poglavlju »Važnost lova za narodno gospodarstvo« iscrpno je pisac analizovao sve okolnosti, koje dolaze u obzir kod izvršivanja lova. Podacima i zaključcima donesenim u ovom poglavlju prikazana je prava predodžba o tome, kako znatnu ulogu igra lov u našoj narodnoj privredi. Pisac je potanko razradio sve materijalne i idealne vrijednosti, koje dolaze kroz lovnu privredu do izražaja, odnosno koje stoje u vezi s lovom. Tako je iskazao količinu i vrijednost godišnje proizvedenog mesa i krzna od lovne divljači, njihovu veličinu u domaćoj potrošnji, ´upotrebu u obrtu, industriji i trgovini, te izvoz izvan državnih granica; prihode od zakupnina; fiskalne prihode u vidu raznih uplata, taksa, carina, poreza i si.; izdatke u vezi s izvršivanjem lova, kao što su nadnice pogonića, potrošnja municije, nabavka lovačkog oružja, odjeće i obuće, te drugih potrepština; izdatke, koji stoje u vezi s održavanjem lovišta, kao plaćanje čuvarskog osoblja, troškovi oko uređivanja lovišta, hranjenja divljači, uzdržavanja lovačkih pasa i dr. Osim ´toga prikazao je pisac upliv lova na razvitak tjelesne snage, zdravlja, brzine odlučivanja kao i karakter čovjeka — i to kako s obzirom na pojedinca, tako i s obzirom na društvenu zajednicu, Produkcijom mesa i krzna lovne divljači doprinaša lovstvo narodnoj privredi godišnje prihod od preko 60 mil. dinara. Tu sumu daju naša lovišta u vidu stalne rente, koja bi međutim mogla biti i znatno veća, kad bi se u svim krajevima jednako posvetila dovoljna pažnja oko uređivanja lovišta i dizanja njihove produktivne snage. Pored toga što lov obogaćuje narodnu privredu sa gore spomenutom znatnom vrijednosti krzna i mesa, stavljaju se u promet kroz lovnu ekonomiju i njezine sporedne grane još vrijednosti od oko 220 mil. dinara. Navedene su cifre svakako najbolji dokaz prave važnosti lova u´ našoj narodnoj privredi. Načine i sredstva, pomoću kojih bi se kod nas moglo što bolje iskoristiti sve prirodne i druge okolnosti i na taj način povećati kvalitativno i kvantitativno stanje divljači, te pomoću kojih bi se lovna ekonomija mogla dići na položaj, s koga bi pružala najveću moguću korist, naveo je pisac u posljednjem poglavlju »Unapređenj e lovstva« . U tu je svrhu obradio zakonodavstvo, lovačke organizacije i druga sredstva, koja u tom. pogledu mogu biti od koristi, kao što su stalno vođenje lovne statistike, naučna istraživanja u području nauke o lovu, propaganda putem štampe, predavanja, držanja izložbi, tečajeva i si. Na kraju knjige navedena je opsežna strana i domaća literatura, kojom se pisac služio pišući ovo djelo. Knjiga je pisana vrlo lijepim stilom, a k tomu ukusno je opremljena. Velikom sadržinom raznovrsnih i vrlo interesantnih podataka ona će bezuvjetno dobro doći ne samo lovcima, nego i svakom našem intelektualcu i ljubitelju narodne privrede. Ing. Milan Anić. Revue des Eaux et Forets. No. 4 — 1930. — Ducellier : La foret de Belleme et une nouvelle méthode d´éclaircies (Šuma Belleme i jedna nova metoda proreda). — Ma don; A propos de nos amis les oiseaux (O našim prijateljima pticama). — D´Alverny : Sur l´inexactitude des méthodes de précision (0 netočnosti točnih metoda). — Volmer ange: L´assurance mutuelle forestiere (Međusobno šumarsko osiguarnje). — H uf fei: Le 432 |