DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1930 str. 40     <-- 40 -->        PDF

liteta rogate divljači, uzete su pored težine i veličine tijela dimenzije rogovlja (duljina
i debljina grana i parožaka, raspon grana, vanjski oblik i boja rogovlja i dr.), te njihova
težina. Kod ostale divljači uzeti su u tom pogledu u obzir težina i veličina tijela,
krzna i t. d. Prema podacima donesenim u ovoj knjizi gore spomenute i ostale vrste
naše lovne divljači stoje po svojoj kvaliteti medu prvoklasnim srednjoevropskim
vrstama. Trofeji i krzna naše divljači daleko su poznati i mnogo cijenjeni i izvan granica
naše države.


U narednom poglavlju »Važnost lova za narodno gospodarstvo«
iscrpno je pisac analizovao sve okolnosti, koje dolaze u obzir kod izvršivanja lova.
Podacima i zaključcima donesenim u ovom poglavlju prikazana je prava predodžba o
tome, kako znatnu ulogu igra lov u našoj narodnoj privredi. Pisac je potanko razradio
sve materijalne i idealne vrijednosti, koje dolaze kroz lovnu privredu do izražaja, odnosno
koje stoje u vezi s lovom. Tako je iskazao količinu i vrijednost godišnje proizvedenog
mesa i krzna od lovne divljači, njihovu veličinu u domaćoj potrošnji, ´upotrebu
u obrtu, industriji i trgovini, te izvoz izvan državnih granica; prihode od zakupnina;
fiskalne prihode u vidu raznih uplata, taksa, carina, poreza i si.; izdatke u vezi
s izvršivanjem lova, kao što su nadnice pogonića, potrošnja municije, nabavka lovačkog
oružja, odjeće i obuće, te drugih potrepština; izdatke, koji stoje u vezi s održavanjem
lovišta, kao plaćanje čuvarskog osoblja, troškovi oko uređivanja lovišta, hranjenja
divljači, uzdržavanja lovačkih pasa i dr. Osim ´toga prikazao je pisac upliv lova na
razvitak tjelesne snage, zdravlja, brzine odlučivanja kao i karakter čovjeka — i to
kako s obzirom na pojedinca, tako i s obzirom na društvenu zajednicu,


Produkcijom mesa i krzna lovne divljači doprinaša lovstvo narodnoj privredi
godišnje prihod od preko 60 mil. dinara. Tu sumu daju naša lovišta u vidu stalne rente,
koja bi međutim mogla biti i znatno veća, kad bi se u svim krajevima jednako posvetila
dovoljna pažnja oko uređivanja lovišta i dizanja njihove produktivne snage. Pored toga
što lov obogaćuje narodnu privredu sa gore spomenutom znatnom vrijednosti krzna i
mesa, stavljaju se u promet kroz lovnu ekonomiju i njezine sporedne grane još vrijednosti
od oko 220 mil. dinara. Navedene su cifre svakako najbolji dokaz prave važnosti
lova u´ našoj narodnoj privredi.


Načine i sredstva, pomoću kojih bi se kod nas moglo što bolje iskoristiti sve
prirodne i druge okolnosti i na taj način povećati kvalitativno i kvantitativno stanje
divljači, te pomoću kojih bi se lovna ekonomija mogla dići na položaj, s koga bi pružala
najveću moguću korist, naveo je pisac u posljednjem poglavlju »Unapređenj e
lovstva« . U tu je svrhu obradio zakonodavstvo, lovačke organizacije i druga sredstva,
koja u tom. pogledu mogu biti od koristi, kao što su stalno vođenje lovne statistike,
naučna istraživanja u području nauke o lovu, propaganda putem štampe, predavanja,
držanja izložbi, tečajeva i si.


Na kraju knjige navedena je opsežna strana i domaća literatura, kojom se pisac


služio pišući ovo djelo.


Knjiga je pisana vrlo lijepim stilom, a k tomu ukusno je opremljena. Velikom


sadržinom raznovrsnih i vrlo interesantnih podataka ona će bezuvjetno dobro doći ne


samo lovcima, nego i svakom našem intelektualcu i ljubitelju narodne privrede.


Ing. Milan Anić.


Revue des Eaux et Forets.


No. 4 — 1930. — Ducellier : La foret de Belleme et une nouvelle méthode
d´éclaircies (Šuma Belleme i jedna nova metoda proreda). — Ma don; A propos de
nos amis les oiseaux (O našim prijateljima pticama). — D´Alverny : Sur l´inexactitude
des méthodes de précision (0 netočnosti točnih metoda). — Volmer ange:
L´assurance mutuelle forestiere (Međusobno šumarsko osiguarnje). — H uf fei: Le


432