DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1930 str. 33     <-- 33 -->        PDF

Brdske šume, u koliko je u njima vodena sječa, pretvarale su se u hrastove, u
koliko je to uopće moguće bilo, te vidimo danas gdjekoje mlade, 20—30 godina stare
sastojine, u kojima prevladava hrast sa 50—75%, što je neizmjerna zasluga bivšeg
šumarskog savjetnika vlastelinstva virovitičkog Vilima Miillera, koji je na gojidbene
radnje vrlo pazio, te se samo njegovom ustrajnom radu može pripisati, da se ove sastojine
brdskih šuma mogu ubrojiti medu uzorne sastojine, kako ih šumarska znanost
nauča.


U brdskim šumama vođena je do danas, u koliko je to potpisanom poznato, sječa
na površini od okruglo 10.000 jutara, dok je 13.000 jutara brdskih šuma ostalo još
netaknuto.


Izradbu i prodaju drvne mase brdskih šuma na površini od 10.000 jutara obavilo
je vlastelinstvo virovitičko samo, u vlastitoj režiji.


II. Podravsk e šume . (Površina 17.000 jutara) Podravske šume bile su u
glavnom preko sto godina stare čiste hrastove sastojine, od kojih su se mnoge odlikovale
krasnim prastarim hrastovima, a samo mjestimično bilo je takovih hrastovih
sastojina, u kojima je bilo još umetnutih bukovih, brjestovih, grabrovih i jasenovih
stabala.
Podravske šume jesu sada gotovo sve mlade, većim dijelom uzorne čiste hrastove
sastojine od 20—50 godina stare, sa gdjegdje umetnutim starim hrastovima, osim
šuma Napast i Brezik u kotaru virovitičkom u površini od okruglo 1.200 jutara, koje
su u glavnom preko sto godina stare čiste hrastove sastojine.


Nekadanje podravske stare hrastove sastojine kupila je većim dijelom (t. j . drvnu
masu) francuska tvrtka »Société d´Importation de Chene«, koja je te šume izradila
između godina 1880. i 1890.


III. Gospodarstv o (ekonomija). Površina 30.000 jutara. Gospodarstvo
vlastelinstva virovitičkog sastoji se iz slijedećih pustara: Antunovac, Špišić-Bukovica,
Korija, Rogovac, Okrugljača, Brezik u kotaru virovitičkom, te Slatina, Višnjica, Španat,
Kapinci, Ciganka, Noskovci, Senkovci i Mikleuš u kotaru Slatinskom.
Veličina pojedinih pustara iznaša 1.000 do 2.000 jutara. Gotovo sve pustare sastoje
se iz oranica prvog razreda,-a isto tako i livada, te se za svaku pustaru vodi posebno
gospodarstvo.


Na svakoj pustari ima bezbroj vrlo solidno građenih gospodarskih zgrada, gospodarskih
strojeva, velik broj rogatog blaga, konja, svinja i ovaca. Osim toga ima vlastelinstvo
ogromnu kružnu ciglanu, paromlin, nadalje velika svratišta i privatne kuće u
trgovištima Virovitica i Slatina.


IV. Prodaja vlastelinstva i Brodska imovna općina. Godine
1908. prvi puta je u javnost došao glas, da bivši vlasnik vlastelinstva virovitičkog vladajući
knez Đuro Schaumburg-Lippe kani vlastelinstvo prodati. Među inim interesentima
za kup vlastelinstva virovitičkog zanimala se na poticaj Kr. zemaljske vlade godine
1909. i Brodska imovna općina.
Kako je uopće bila cijela prodaja vlastelinstva virovitičkog životno pitanje onih
zemljišnih zajednica kao i pojedinih ovlaštenika, što graniče na posjed vlastelinstva
virovitičkog, te kako bi veći dio posjeda ostao u posjedu kod obližnjih zemljišnih zajednica
i stanovnika obližnjih sela, dakle jednom riječju kod domaćeg življa, zainteresirala
je Kr. zemaljska vlada Brodsku imovnu općinu za tu prodaju, kako bi ona eventualno
financirala čitav taj kup, koli u interesu same sebe toli u interesu obližnjih
zemljišnih zajednica i pojedinih stanovnika obližnjih sela.


U tu svrhu izaslala je Brodska imovna općina godine 1909. svoje procjenitelje,
koji su zajedno s izaslanicima vlade procjenjivali u tančine vrijednost šuma i gospodarstva.


425