DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1930 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Brdske šume, u koliko je u njima vodena sječa, pretvarale su se u hrastove, u koliko je to uopće moguće bilo, te vidimo danas gdjekoje mlade, 20—30 godina stare sastojine, u kojima prevladava hrast sa 50—75%, što je neizmjerna zasluga bivšeg šumarskog savjetnika vlastelinstva virovitičkog Vilima Miillera, koji je na gojidbene radnje vrlo pazio, te se samo njegovom ustrajnom radu može pripisati, da se ove sastojine brdskih šuma mogu ubrojiti medu uzorne sastojine, kako ih šumarska znanost nauča. U brdskim šumama vođena je do danas, u koliko je to potpisanom poznato, sječa na površini od okruglo 10.000 jutara, dok je 13.000 jutara brdskih šuma ostalo još netaknuto. Izradbu i prodaju drvne mase brdskih šuma na površini od 10.000 jutara obavilo je vlastelinstvo virovitičko samo, u vlastitoj režiji. II. Podravsk e šume . (Površina 17.000 jutara) Podravske šume bile su u glavnom preko sto godina stare čiste hrastove sastojine, od kojih su se mnoge odlikovale krasnim prastarim hrastovima, a samo mjestimično bilo je takovih hrastovih sastojina, u kojima je bilo još umetnutih bukovih, brjestovih, grabrovih i jasenovih stabala. Podravske šume jesu sada gotovo sve mlade, većim dijelom uzorne čiste hrastove sastojine od 20—50 godina stare, sa gdjegdje umetnutim starim hrastovima, osim šuma Napast i Brezik u kotaru virovitičkom u površini od okruglo 1.200 jutara, koje su u glavnom preko sto godina stare čiste hrastove sastojine. Nekadanje podravske stare hrastove sastojine kupila je većim dijelom (t. j . drvnu masu) francuska tvrtka »Société d´Importation de Chene«, koja je te šume izradila između godina 1880. i 1890. III. Gospodarstv o (ekonomija). Površina 30.000 jutara. Gospodarstvo vlastelinstva virovitičkog sastoji se iz slijedećih pustara: Antunovac, Špišić-Bukovica, Korija, Rogovac, Okrugljača, Brezik u kotaru virovitičkom, te Slatina, Višnjica, Španat, Kapinci, Ciganka, Noskovci, Senkovci i Mikleuš u kotaru Slatinskom. Veličina pojedinih pustara iznaša 1.000 do 2.000 jutara. Gotovo sve pustare sastoje se iz oranica prvog razreda,-a isto tako i livada, te se za svaku pustaru vodi posebno gospodarstvo. Na svakoj pustari ima bezbroj vrlo solidno građenih gospodarskih zgrada, gospodarskih strojeva, velik broj rogatog blaga, konja, svinja i ovaca. Osim toga ima vlastelinstvo ogromnu kružnu ciglanu, paromlin, nadalje velika svratišta i privatne kuće u trgovištima Virovitica i Slatina. IV. Prodaja vlastelinstva i Brodska imovna općina. Godine 1908. prvi puta je u javnost došao glas, da bivši vlasnik vlastelinstva virovitičkog vladajući knez Đuro Schaumburg-Lippe kani vlastelinstvo prodati. Među inim interesentima za kup vlastelinstva virovitičkog zanimala se na poticaj Kr. zemaljske vlade godine 1909. i Brodska imovna općina. Kako je uopće bila cijela prodaja vlastelinstva virovitičkog životno pitanje onih zemljišnih zajednica kao i pojedinih ovlaštenika, što graniče na posjed vlastelinstva virovitičkog, te kako bi veći dio posjeda ostao u posjedu kod obližnjih zemljišnih zajednica i stanovnika obližnjih sela, dakle jednom riječju kod domaćeg življa, zainteresirala je Kr. zemaljska vlada Brodsku imovnu općinu za tu prodaju, kako bi ona eventualno financirala čitav taj kup, koli u interesu same sebe toli u interesu obližnjih zemljišnih zajednica i pojedinih stanovnika obližnjih sela. U tu svrhu izaslala je Brodska imovna općina godine 1909. svoje procjenitelje, koji su zajedno s izaslanicima vlade procjenjivali u tančine vrijednost šuma i gospodarstva. 425 |