DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1930 str. 22 <-- 22 --> PDF |
Nije kriva toliko vodena kap, koja bije o tlo naročito na periferiji krošnje stabla, koliko refleks svjetla od svjetle kore stabla, da ne može da uspije oplodnja ili već gotovi maleni podmladak — naročito pod stablom . u blizini stabla.19 Cim pod takovim stablom još otvrdne tlo ili se naseli obično široka, niska trava oštrica — nema više podmlatka, doklegod se ne promijeni situacija. Inače viđamo, da se vrlo rado naseli ispod stabla jele bukva, a ispod bukve jela i smreka. Dapače ispod jele smreka, ispod smreke pak jela. Manje ugodno osjeća se bukva ispod smreke — što se i rijetko nailazi. To prijateljsko sužiće ne temelji se baš samo na nastojanju izmjene plodine, već i na činjenici, da svako drvo zahtijeva u svojoj individualnosti i u neposrednjoj okolini za sebe u prvom redu sve ono, što njemu može i mora da bude raspoloživo, pa prema tome i onaj omjer sunčanog svijetla (u spektrumu: svjetlocrvene zrake) raznolike talasne duljine, što ga ono može na dotičnom staništu pri izvjesnoj geografskoj širini da apsorbiše.20 Budući da svaka vrst drveća ne zahtijeva za sebe istih uvjeta, logično je, da pristupa, ako može, radije k susjedu, nego k svojem vlastitom rodu. A da kao biljka dolazi pod stablo ili što bliže stablu, logično je opet s razloga, što traži zaštitu (dostatnu vlagu tla za kratki još korijen) i ugodan upliv refleksa topline, naročito u noćno doba. Ako se bukva ne osjeća najbolje ispod smreke, nije začudno, kad znademo, da se smreka nastanjuje normalno na najškrapovitijim, pa stoga razmjerno osušnim staništima. Na takovim staništima ne nađe bukva u prvom redu dovoljne — vlage tla. fPod spomenutim traženjem zaštite nesmijemo podrazumijevati samo traženje zasjene. Ako jedna vrst drveća ima mnogo veću apsorpcijom! mogućnost svjetla, to je razumljivo, da će moći živjeti — uz ostale uslove — i tada, ako je zasjenjena od drugih vrsti drveća sa manjom apsorpcijonom sposobnosti. Budući da se to kod vrsti sa većom apsorpcijonom sposobnosti događa već kroz mnogo tisuća godina, to one postadoše s vremenom — uslijed zasjenjivanja (»zaštite«), naročito u mladosti — mekanije, osjetljivije prema kasnim proljetnim mrazovima. Dosljedno postadoše one ne toliko potrebite zasjene koliko — zaštite.21 U ovoj raspravi mnogošta vrijedi i za jelu, a naročito preporučam za nju napomenuti način uzgajanja — već i radi bukve. Budući da se već započesmo više zanimati za bukvu, to bi bilo od značenja, da nastojimo, kako bismo k autohtonoj bukvi i jeli uveli u Gorski kotar i plavu varijetetu (Pseudotsuga Douglasii). Résumé. Sur les variétés du hetre dans le »Qorski Kotar« (Région montagneuse dans la Croatie occidentale), sur leurs caractéristiques et causes probables de l´origine; sur lq mode le plus approprié de traitement local des peuplements de hetre en combinaison avec le sapin et l´épicéa; sur le jardinage en comparaison avec les coupes de régénération, leurs avantages et désavantages, conclusions tirées d´expérience. i9 Vidi 10_ 20 Vidi 10, 21 Vidi 6, str. 24. Vidi 10. 414 |