DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1930 str. 20 <-- 20 --> PDF |
god., to će biti najbolje, da se rasprava svede odmah na tu metodu, koja imade mnogo zajedničkoga sa prebirnom sječom j , samo je još dosljed nija u pogledu uzgoja bukve sa maksimalnim tvorivom. Oplodna sječa u novijem smislu riječi pruža i za naš krševiti teren dostatno jamstvo u pogledu zaštite tla. Jer oko te se stalne i istinske zaštite tla zaista i kreće čitavo kolebanje nazora, kakova treba da bude metoda uzgajanja šuma u Gorskom kotaru, pa da se može da udovolji svim zahtjevima šumarske nauke u pogledu zaštite tla i t. d. Ako bi se htjelo da ustvrdi, kako ta oplodna sječa ne može pogodovati vrlo eksponiranim, strmim ili škrapovitim stranama, grebenima, visovima i t. d., to se mora na to pripomenuti, da imademo za takove slučajeve na raspolaganje uređajne razrede (´Betriebsklassen), nuzrazrede i t. d., a osim ovih posebne forme te metode, naročito pak bavarsku već napomenutu kombinovanu metodu. Ta je metoda slobodna od svake šablone, pa se stoga može upotrebljavati u svakoj formi sječe i posvema prilagoditi svim nijansama staništa, ekspozicije i t. d. našeg kraškog terena. Ako se po koji stručnjak izjavio protiv te bavarske kombinovane metode, jer nije najprikladnija za njegova gospodarska područja ili okolinu, nije time još rečeno, da ona ne vrijedi ni za Gorski kotar. Što se bukve tiče, to nam ta bavarska metoda daje gotovo posve slobodne ruke — i u tome, da uvedemo za tu listaču na prikladnim staništima (shodno svakako u manjem opsegu) čistu oplodnu sječu, koja joj najviše pogoduje u pogledu oplodnje i uzgoja prvovrsnog mladika, letvenjaka pa stoga i sječivih stabala maksimalnog tvoriva. Najpodesniji bi bio uzgoj bukve inač e svakako u većim i velikim grupama — već i s razloga navedenih u posljednjoj alineji glave HL, a osim toga radi vrlo gustog bukovog uzrasta u mladosti,12 pri kojem ona jedino može da stvara stabla, koja će biti ravna, čista i bogata na tvorivu. Stablimična mješavina bukve sa četinjačama komplikovanija je sa gledišta uzgajanja, naročito u optimumu bukve.13 Pri takovoj mješavini treba vrlo vještog postupka, ako se uz četinjače hoće da uzgoji i lijepa, kvalitetna bukova deblovina. Ovdje treba dati oplodnji jele izvjestan prethvat,14 a iza jele naploditi bukvu, koja imade da upotpuni sve preostale rupe i rupice jelovog mladika.15 I konačno, u dobi letvenjaka mora da se bukva nađe sa četinjačom na istom stepenu razvitka — niti nesmije da bude potištena niti dominantna. S početkom proreda laglje može šumar da onda reguliše razvitak bukve i četinjače — naročito kad ova započne prestizavati bukvu. 12 Vidi K 13 Vidi 1. 14 Vidi *. 15 Šum. List, novemb. 1929. ing. Anić : »Ekskurzija zagreb. stud. šumarstva u Čehoslovačku«. Ondje bukva dobiva zadaću »formisati vrijedne sastojine« — »jer se u mješavini s njome dobije najveći % tehničkog drva«. Dakle nije baš posvemašnja svrha uzgajanje bukve kao takove, već da služi u prvom redu kao sredstvo za regulaciju razvoja sastojine sa drugom vrsti drva kao glavnom — sredstvo, koje se dade ondje vrlo dobro unovčiti. 413 |