DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1930 str. 18 <-- 18 --> PDF |
pak kušalo se pokazati, kako bi se i u Gorskom kotaru moglo uzgojiti valjano, skupocjeno bukovo tvorivo drvo — bukva bjelica.3 S ogrjevnim drvetom, što ga odbacuju bukove sastojine u Gorskom kotaru najviše, nemožemo da operišemo. Vanredni razvoj tehnike i kemije ne dozvoljava, da se zauzimljemo za produkciju ogrjevnog drveta — naročito ne u budućnosti.4 Po skoro isključivom prebirnom gospodarenju u šumama nijesu se mogle niti da uzgoje bukove sastojine, koje bi mogle da odbacuju prvovrsno tvorivo — i s obzirom na maksimalni postotak i s obzirom na čistotu istog. Stoga bismo morali da se preorijentišemo u Gorskom kotaru u pogledu uzgajanja naših šuma — naročito ako hoćemo, da se približimo rentabilnosti bukve.5 Istina jest, da i prebirne šume nisu na odmet. Ako je njihova glavna karakteristika ta, da oplodnja traje kroz čitavu ophodnju,6 to je također istina, da ona može da traje najmanje samo pol ophodnje,7 te da se naročito u tom slučaju mogu da postignu jednoličnije sastojine, koje (kao takove) mogu da nam dadu bukvu ipak sa »podesnijim« tvorivom. To bi bila tzv. »sređena« prebirna šuma (Geregelter P´lenterwald) za razliku od »nesređene« prebirne šume (Ungeregelter Plenterwald). Jer ta se sređena prebirna šuma vodi po sijekovima, koji svaki za sebe predstavlja prebirnu šumu u užem smislu riječi, sastavljenu (u njezinom širem smislu riječi) zaista onda od pojedinih dobnih razreda, na pr. od 10 do 10 godina. U Gorskom se kotaru viđaju u glavnom slike sređene prebirne sječe — no ipak ekstenzivno gospodarene. Imade i slika oplodne sječe, akoprem nastadoše te — i nehotice — ondje, gdje se prebirno gospodari. To je najbolji znak, da šuma ipak više voli jednoličnost nego ekstremnu razliku dobnih razreda u poretku stablimičnom, u čoporima ili malim grupama. Pri intenzivnom gospodarenju i na bar donekle prikladnim stojbinama, isključiv visoke elevacije, lošu ekspoziciju i slično, mora se upravo stručnjački nastojati, da se sačuva sastojinama karakter prav e prebirne šume. Inače se postizavaju obično jednodobnije sastojine — već stoga na pr., jer se ne može šumi narediti bez dalnjega, da se nesmije naploditi (gdje joj je to uopće moguće) svuda u isto doba — naročito za slučaj punosjemenske godine. Bezuvjetno se ne može pristupiti tvrdnji, da sama priroda ukazuje na prebirnu šumu. Time neću da kažem i dokazujem, da je prebirna sječa možda bezuvjetno nepodesna. Ali mora se naglasiti, da mi u Gorskom kotaru ne trebamo da se »vraćamo natrag k prirodi« na pozive stručne literature iz posljednjeg doba. To neka čine oni, koji htjedoše 3 U Šum. Listu br. 4, 1904., str. 163., g. ing. M i 1 e t i ć kaže ... »šume u Gorskom kotaru jedan su još neriješeni problem u pogledu uzgoja, uređivanja i eksploatacije«. 4 Prof. dr. N e n a d i ć: »Uređivanje šuma«, Zagreb 1929. Isto stanovište — str. 50. 5 Šum. List br. 2, 1924.: »Štete od koza po šumama«. Str. 75: »Kod nas su sve šume (ne uvijek potpuno opravdano) uređene za prebirno gospodarenje...« (Izjava struč. profesora šum. akademije g. 1918., 5. XII.). 6 Eckert, H. Karl, v. Lorenz: Lehrbuch der Forstwirtschaft III, Wien 1899 (po prof. Gayeru). 7 Vidi 5. 410 |