DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1930 str. 18     <-- 18 -->        PDF

pak kušalo se pokazati, kako bi se i u Gorskom kotaru moglo uzgojiti
valjano, skupocjeno bukovo tvorivo drvo — bukva bjelica.3


S ogrjevnim drvetom, što ga odbacuju bukove sastojine u Gorskom
kotaru najviše, nemožemo da operišemo. Vanredni razvoj tehnike
i kemije ne dozvoljava, da se zauzimljemo za produkciju ogrjevnog
drveta — naročito ne u budućnosti.4


Po skoro isključivom prebirnom gospodarenju u šumama nijesu se
mogle niti da uzgoje bukove sastojine, koje bi mogle da odbacuju prvovrsno
tvorivo — i s obzirom na maksimalni postotak i s obzirom na čistotu
istog.


Stoga bismo morali da se preorijentišemo u Gorskom kotaru u pogledu
uzgajanja naših šuma — naročito ako hoćemo, da se približimo
rentabilnosti bukve.5


Istina jest, da i prebirne šume nisu na odmet. Ako je njihova glavna
karakteristika ta, da oplodnja traje kroz čitavu ophodnju,6 to je također
istina, da ona može da traje najmanje samo pol ophodnje,7 te da se naročito
u tom slučaju mogu da postignu jednoličnije sastojine, koje (kao takove)
mogu da nam dadu bukvu ipak sa »podesnijim« tvorivom. To bi
bila tzv. »sređena« prebirna šuma (Geregelter P´lenterwald) za razliku
od »nesređene« prebirne šume (Ungeregelter Plenterwald). Jer ta se
sređena prebirna šuma vodi po sijekovima, koji svaki za sebe predstavlja
prebirnu šumu u užem smislu riječi, sastavljenu (u njezinom širem smislu
riječi) zaista onda od pojedinih dobnih razreda, na pr. od 10 do 10 godina.


U Gorskom se kotaru viđaju u glavnom slike sređene prebirne
sječe — no ipak ekstenzivno gospodarene. Imade i slika oplodne sječe,
akoprem nastadoše te — i nehotice — ondje, gdje se prebirno gospodari.
To je najbolji znak, da šuma ipak više voli jednoličnost nego ekstremnu
razliku dobnih razreda u poretku stablimičnom, u čoporima ili malim
grupama.


Pri intenzivnom gospodarenju i na bar donekle prikladnim stojbinama,
isključiv visoke elevacije, lošu ekspoziciju i slično, mora se upravo
stručnjački nastojati, da se sačuva sastojinama karakter prav e prebirne
šume. Inače se postizavaju obično jednodobnije sastojine — već stoga
na pr., jer se ne može šumi narediti bez dalnjega, da se nesmije naploditi
(gdje joj je to uopće moguće) svuda u isto doba — naročito za slučaj punosjemenske
godine.


Bezuvjetno se ne može pristupiti tvrdnji, da sama priroda ukazuje
na prebirnu šumu. Time neću da kažem i dokazujem, da je prebirna
sječa možda bezuvjetno nepodesna. Ali mora se naglasiti, da mi u Gorskom
kotaru ne trebamo da se »vraćamo natrag k prirodi« na pozive
stručne literature iz posljednjeg doba. To neka čine oni, koji htjedoše


3 U Šum. Listu br. 4, 1904., str. 163., g. ing. M i 1 e t i ć kaže ... »šume u Gorskom


kotaru jedan su još neriješeni problem u pogledu uzgoja, uređivanja i eksploatacije«.


4 Prof. dr. N e n a d i ć: »Uređivanje šuma«, Zagreb 1929. Isto stanovište — str. 50.


5 Šum. List br. 2, 1924.: »Štete od koza po šumama«. Str. 75: »Kod nas su sve


šume (ne uvijek potpuno opravdano) uređene za prebirno gospodarenje...« (Izjava
struč. profesora šum. akademije g. 1918., 5. XII.).
6 Eckert, H. Karl, v. Lorenz: Lehrbuch der Forstwirtschaft III, Wien 1899
(po prof. Gayeru).
7 Vidi 5.


410