DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1930 str. 12 <-- 12 --> PDF |
ginjanjem k binomskoj raspodjeli broja stabala kod jačih kategorija, koje se uvijek više ili manje jasno zapažala na desnim ograncima krivulja. Te se diferencije povećavaju s višim položajem plohe, jer time ujedno sve više dolazi do izražaja binomska razdioba ne samo desnog ogranka, nego i čitavog broja stabala (iznad 10 cm debljine). Ta se pojava može jasno primjetiti sravnjivanjem krivulje u pogledu broja stabala preborne sastojine s analognim podacima raznih primjernih ploha iz prašume. Odatle ujedno slijedi, da izrazita binomska struktura, koja se pojavljuje tek u višim i eksponiranim regijama, pokazuje najveće razlike spram prebornog stanja. Ujedno prašumskim sastojinama binomske strukture nedostaje glavni kriterij preborne sastojine, prema kojem broj individua treba da neprestano pada s debljim promjerom. Poradi toga kod binomske strukture nema dovoljnog broja stabala tanjih stepenova i kategorija za obnavljanje i nadopunu gubitaka u jačim kategorijama, koji nastaju prilikom sječa. Sličnost s prebornom sastojinom sve se više gubi sa znatnijom nadmorskom visinom (i eksponiranošću stojbine), u kojoj opet binomska struktura biva sve potpunijom. Stoga možemo da formulišemo i zaključak, da bukove prašumske sastojine visokih regija nikako nisu prebornog karaktera. One su naprotiv dosta jednoličnog izgleda, t. j . binomske strukture, koja je dijametralno oprečna prema stanju kososti broja stabala u prebornoj sastojim. Slično vrijedi i za prelazne prašumske tipove s depresijom broja stabala s razloga, što je kod normalnog stanja u pogledu stabala preborne sastojine umanjivanje broja individua pravilno i postepeno — bez naglih skokova i depresija. Prema tome izvjesnu strukturnu sličnost prašume s prebornom sastojinom možemo tražiti jedino na nižim položajima, gdje se i kod prašume s poznatih razloga pojavljuje kosost razdiobe broja stabala. Tako tu sličnost primjećujemo i na grafikonima broja stabala iz sastojina sredogorja. Samo što se u tim visinama s druge strane umanjuje važnost prebornog gospodarenja.12 Ali i pored toga možemo ipak da formulišemo daljnji zaključak, t. j. da su prašumske bukove sastojine nižih položaja prebornog izgleda. Ovi se rezultati dijametralno razlikuju od . u b n e r o v i h13 zaključaka. Premda se ovi u glavnom odnose na smrekovu prašumu i na munjiku (Pinus leucodermis), to se do izvjesne mjere ipak mogu protegnuti i na bukvu, koja je sličnih bioloških svojstava sa smrekom. Prema Rubner u je prašuma varijabilnog izgleda, ali se u pojedinim prilikama ipak mogu razlikovati ovi sastojinski oblici (Bestandesformen) : 1. U višim je regijama prašuma redovno prebornog izgleda, jer rijetki urod sjemena, teške životne pogodbe, kojima je mladik izložen, pak ograničena fizička starost odraslijih stabala moraju da proizvedu takove nejednolične sastojinske oblike. 2. U koliko se u višim regijama ipak pojavljuju sastojine jednoličnog karaktera, to su razlozi tome ili slučajne prirode — vjetrolomi — ili je takav karakter prouzročen djelovanjem čovjeka — požari. Povećani zahtjevi smreke za svjetlom u tim višim regijama ne mogu biti jedinim 12 R. Balsigcr : Der Plenterwald i t. d. str. 102.: »Die Standortsindikation für den Plenterwald weist auf das Qebirge hin.« 13 Dr. K. Rubn e r: Spomenuto djelo, str. 268 i 259. 404 |