DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1930 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Već i iz navedenih slijedi, da je i bukva kao vrst drveća, koja podnaša zasjenu, prikladna i u čistim sastojinama za preborno gospodarenje. Proučavanjem čistih bukovih prebornih sastojina u Gorskom Kotaru ispod Risnjaka i po Velikoj Kapeli i sâm sam dolazio do osvjedočenja, da je to gospodarenje na mjestu i za tu vrst drveća. Sve navedeno izneseno je zbog toga, da bi se uklonilo izvjesno nepovjerenje spram čistih prebornih sastojina bukve. Nakon ovoga prelazim na određenje najhitnijega kriterija preborne šume. Prema F e k e t e L.9 broj je stabala jedino ispravna i solidna baza, na kojoj se mogu izgrađivati uslovi normalnosti preborne sastojine. Važno je stoga, da se utvrdi onaj broj stabala, koji apsolutno treba da se nalazi na jedinici površine, da bi se u što kraćem vremenu uzgojila što veća množina zdravog materijala najprikladnijih dimenzija. Za podržavanje većeg broja stabala od toga normalnog nema potrebe. S druge strane ni s premalenim se brojem stabala ne može postići najpovoljniji efekat produkcije. Ujedno i unutarnja struktura preborne sastojine treba da je organizovana tako, da tanjih stabala uvijek bude u tolikom broju, da bi se mogli trajno nadoknađivati svi gubici nastali prilikom obaranja, izrade i izvoza drveta, a pored toga da bi se do doba sječe mogao još uzgojiti dovoljan broj zrelih drveta. Odatle se ujedno razabire osnovni uslov strukture preborne sastojine, prema kojem broj stabala tanjih stepenova treba da je uvijek veći od broja individua slijedećih viših i jačih. Drugim riječima: u prebornoj sastojini broj stabala treba da stalno i postepeno pada s jačim stepenom ili kategorijom. Taj osnovni kriterij ostaje neoslabljen u svakom slučaju i bez obzira na to, što se smatra obilježjem normalnog stanja (jednake temeljnice pojedinih debljinskih razreda, izvjesna struktura temeljnica ili masa i t. d.). Prema tome i krivulja broja stabala treba da stalno i pravilno pada s jačom, odnosno da raste sa slabijom kategorijom. Tako H u f f e l10 donaša, prema istraživanjima Brenot-a i Schaeff e r-a, grafikone broja stabala prebornih sastojina jele. Na tim se krivuljama jasno razabire označena tendencija porasta broja stabala s tanjom kategorijom; krivulje su slične, ali su jedino različite strmine rastenja, što prema H u f f e 1 u stoji u vezi sa nadmorskom visinom stojbine. Time su dovoljno utvrđene osnovne osobine preborne sastojine u pogledu broja stabala. One vrijede za sve vrsti drveća, koje jedino u pogledu apsolutnog broja stabala i relativnog učešća pojedinih kategorija mogu pokazivati izvjesne razlike. Za ispitanje odnosa preborne šume spram prašume donašam prema Ker n u11 podatke za jednu normalnu prebornu bukovu sastojinu iz Velike Kapele. Ne ulazeći pobliže u samo pitanje normalnosti tih podataka smatram ih upotrebivima za svrhe ove radnje, jer pokazuju istaknutu osnovnu osobinu preborne sastojine. Ti podaci, preračunati na 1 ha, sadržani su u tabeli 27. 8 Feket e L.: A szâlalôerdok berendezése. (Uređivanje prebornih šuma). Budapest 1897. str. 24. i dalje. 10 G. Huffel : Économie Forestiere. II. str. 347 i 348. 11 A. Kern : Praksa uređenja šuma uopće, a kod zemljišnih zajednica napose. Šumarski List 1916. str. 195. 402 |