DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1930 str. 27     <-- 27 -->        PDF

»DELOKRUQ I RAD ŠUMSKE UPRAVE«.


Tretirajući pitanje, kakvu stručnu spremu treba da ima jedan šumarski stručnjak,
da bi mogao zauzeti položaj šefa šumske uprave, zastupao sam gledište, da bi morao
imati fakultetsku spremu ili pak spremu visokih šumarskih škola sa rangom fakulteta.
Pored te spreme potrebna bi bila i poduža praktična sprema u šumarskoj struci, kao
što to izričito propisuje čl. 132. novog Šumskog Zakona, koji citira i g. Bambulović.


U svome izlaganju nisam činio kakvu aluziju o stručnoj spremi sadanjih i bivših
šefova šumskih uprava, a u najmanju ruku o stručnoj spremi apsolvenata bivšeg Šumarskog
odeljenja Tehničke srednje škole u Sarajevu, koji, kako g. Bambulović tvrdi,
služe već duži niz godina na položajima šefova Šumarskih uprava, pa i na višim položajima
i koji imaju sve uslove, da budu na tim položajima.


Priliko 11 lazvrstavanja činovnika po činovničkom zakonu od 1923. godine položaj
svakoga činovnika, pa i šumarskih stručnjaka, regulisan je prema podnetim dokumentima
o stručnoj spremi. Pravilnik o provadanju Zakona o Šumama mora voditi
računa o već stečenim pravima, koja su regulisana dosadanjim zakonima i zakonskim
uredbama. Doneseni zakoni za pojedine struke nisu dirali stečena prava dotičnih
činovnika, pa će tako van svake sumnje biti i sa novom uredbom o organizaciji Šumarske
Struke. Ing. Todor Gjurgfić.


LITERATURA


Dr. Karl Dannecker: Der Plenterwald einst und jetzt. Stuttgart, 1929. 145 str.


Literatura o prebirnoj šumi je dosta mnogobrojna, samo je najvećim delom rasejana
po raznim časopisima, pa stoga i razmerno teško pristupna. Medu samostalna deiu


o prebirnoj šumi mogli bi ubrojiti zapravo jedino Biolley-ev i Balsigerov rad, ako već
ispustimo iz vida svakako zastarelo Fürstovo delo: Flänterwald oder schlagweise;
Hochwald iz g. 1885. i Tichy-jeva dva, ponešto tendenciozna i polemična rada od pre
trideset i više godina. Ali dok Biolley u svome radu izlaže jedan uredajni i gospodarsk:
sistem, a Balsiger se s pravom može smatrati jednim od glavnih pionira prebirnog gospodarenja,
to pisac obuhvata taj zanimivi gospodarski oblik više sumarno, pa u jednoj
jasnoj i preglednoj formi nastoji da izloži sve peripetije, kroz koje je prolazila prebirna
šuma od davnih vremena surovih satiranja i okupacija pa sve do finog prebirnog
gospodarenja sadašnjice. Sam rad je veoma instruktivan, jer nas vodi kroz dugu prošlost
šumskog gospodarenja i borbe oko prebirne šume, koja se ponovno pojavljuje na
sceni, jer je prema Ch. Wagneru sposobna za život, a prema Röhrlu se pitanje uređivanja
prebirne šume ima smatrati rešenim. Taj preporod prebirnog gospodarenja tim
je karakterističniji, što je nakon Fürstovog rada izgledalo, da je svršeno s prebirnom
šumom. Dok je Biolley-ev rad fundamentalan i programatski, Danneckerovo
je delo više informativnog karaktera sa zadatkom, kako to i sam pisac ipravno
navada u uvodu, da pregledno izloži strujanja i mišljenja, koja su do sada vladala o
prebirnoj šumi. S te. strane posmatrano, delo je uspelo, pa svakako predstavlja jednu
korist za stručnu literaturu.
Da bi se čitaoci barem u glavnim potezima upoznali sa sadržajem knjige i načinom
obrade, donašamo grupisanje grade:


Prvi deo.


I. Stanje prema starijim delima do K. Qayera.
.. Oko pitanja: prebirna ili pravilna visoka šuma.


.. Misao prebirne šume do najnovijeg doba.


IV. O trajnoj šumi.
V. Pitanje prebirne šume u Švicarskoj.
385