DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1930 str. 26 <-- 26 --> PDF |
lugu , koje se nalaze u okolici Kobiljaka i Šašinovca nedaleko Sesvcta. Legla su odlagana po hrastovim i grabovim stablima u raznim visinama i to većinom s južne strane, a nađeno ih je dosta i po složajima drva, koja su ostala od prošlogodišnjeg proredivanja. Po cijelom su jednom i drugom kompleksu šume bila legla odložena podjednako, a tek uz rubove šume i uz prosjeke u nešto većoj mjeri. Osim toga opaženo je u isto vrijeme, da je u okolnim šumama zemljišnih zajednica Sesvete, Kobiljak, Budinec. Sašinovac i Lužan, te Zagrebačkog prvostolnog kaptola i Nadbiskupskog sjemeništa, koje se steru između Sesveta, Dugogsela i Sv. Ivan Zeline, bilo posvuda gubarevih legla. Najveće su količine takovih legla nađene u šumi Zagreb, prvostolnog kaptola, zvanoj Gliboki jarak, kraj Sesveta. Uprava je fakultetskih šuma upozorila odmah o tom Sreska načelstva u Dugomselu i Sv. Ivan Zelini i pozvala ih, da organizuju i nadziru rad oko uništavanja gubarevih legla u područnim šumama preporučivši im pritom kao najbolje sredstvo u toj stvari premazivani e legla drvnim katranom, U mjesecima januaru, februaru i martu o. g. obavljeno je u fakult. šumama premazivanje gubarevih legla drvnim katranom, razrijeđenim donekle sa petrolejem, te kvašenje legla samim petrolejem. Iz legla, koja su pri tom ostala nepremazana, pojavile su se koncem aprila u obim šumama gubareve gusjenice. Njihovo je brštenje bilo najjače do početka juna, a po tom je sve više jenjavalo. U drugoj polovici mjeseca juna zakukuljile su se gusjenice, a 3. jula opaženi su prvi leptiri. Napominje se, da se iz jajašaca onih legla, koja su bila (premazivana katranom, kao i onih, koja su kvašena petrolejem, nisu izlegle gusjenice. Nađeno je u više slučajeva, da su ptice raskopale mnoga legla, koja su bila premazana katranom, ali se ni iz jajašaca takovih legla nisu izlegle gusjenice. Pored gubarevih gusjenica zapaženo je u mjesecu junu o. g., da su se pojavile u šumi Dubrava-Mokrice u znatnijoj mjeri i gusjenice hrastovo g četnjak a (Thaumetopoea processionea). Kako je poznato, četnjakove se gusjenice mogu lako raspoznati po svojoj tamnoj boji, dugim bijelim dlakama i crnosmeđim pjegama po hrptu. Trbušna im je strana zelenkastosiva. Gusjenice borave danju u većim ili manjim zapredištima, odakle izlaze naveče u uskim redovima na brštenje. Zapredišta tih gusjenica nađena su na južnim i jugozapadnim stranama debala i to do 60 cm visine iznad zemlje. U pojedinim zapredištima bilo je oko 30 do 40 gusjenica. Najviše je zapredišta nađeno na jednom mjestu blizu ruba šume, u čistoj hrastovoj dobro sklopljenoj sastojini srednje dobi. Taj je dio sastojine znatno obršten spram ostale šume. Osim gusjenica gubara i četnjaka pojavile su se ove god. u fakult. šumama i gujsjenice velike grbice (Erannis defoliaria), te male grbice (Opero.phthera brumata) i crvenorepk e (Dasychira pudibunda), ali u manjoj mjeri. Uprava je fakult. šuma izvijestila o ovogodišnjoj pojavi gusjenica Kr. bansku upravu savske banovine u Zagrebu kao i sresko načelstvo u Sv. Ivanu Zelini i upozorila o potrebi provadanja najstrožijih odredaba u pogledu tamanjenja spomenutih štetnjaka bilo u obliku jajašaca, gusjenica, kukuljica ili leptira, jer će se samo tako izbjeći velika šteta, koja bi mogla u protivnom slučaju zadesiti šume onog kraja. U istoj su stvari upozorene osim toga posebno Uprava šuma zagreb. prvostol. kaptola i Uprava šuma nadbiskupskog sjemeništa u Zagrebu, te ujedno zamoljene, da pristupe uništavanju štetnika u svojim šumama. Ne pristupi li se ove godine temeljito uništavanju gubara, a i četnjaka gdje ga ima, i to u svim spomenutim šumama jednako, može se očekivati, da će šume u onom kraju, koje su dosad ostale pošteđene, stići doskora ista sudbina, koja je stigla prošlih godina brojne šume u Slavoniji. To se ima tim više očekivati, što su gotovo sve spomenute šume mlade odnosno u srednjoj dobi, a osim toga napada ih i medljika . Ing. Milan Anić. 384 |