DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8/1930 str. 25 <-- 25 --> PDF |
MANJA SAOPĆENJA NOTICE U POGLEDU OSNIVANJA I NJEGOVANJA KESTENOVIH I ORAHOVIH SASTOJINA. U ovog. Šum. Listu br. 1. u članku g. Bosiljevića : »Ekskurzija zagreb. studenata šumarstva u naše istočne krajeve« čitam na str. 14., da »pokušaji sa Castanea vesca nijesu uspjeli, jer su se kesteni uvijek posušili«. Interesantno bi bilo saznati, da li se posuši samo stabljika ili sa stabljikom i korijen ? U voćarstvu je poznato, da se stabljika posađene (presađene) Castanea vesca vazda posuši. Stoga je uputno, da se pri sadnji stabljika (Heister) odreže odmah nad vratom korijena. Jer C. vesca potjera iz korijena nove izbojke, od kojih se jedan može da uzgoji za stabljiku — eventualno po principima pomološkim. I kalamljenje se stoga ne preporučuje u rasadniku, već na licu mjesta nakon uzgojene stabljike od izbojka iz korijena. C. vesca može se saditi na licu mjesta i kao plod (Frucht). Plod se prije toga stratifikuje — uloži u pijesak (ili barem pjeskovitu zemlju), da počne klijati, te se sadi u naklijanom stanju. — Vidi u pogledu stratifikacije i sadenja orahova ploda (koja stratifikacija vrijedi i za C. vesca) moje primjedbe na članak »Neuere Erfahrungen über die Anzucht einiger Juglandeen« od šumarnika Rebmann-a na str. (258/259 u »Allgemeine Forst- u. Jagdzeitung« 1913, Juli. U tim primjedbama napominjem i pinciranje, pa i obrezivanje postranih mladica prije odrvenjenja (dakle u mjesecu augustu) na stabljici, koja se uzgaja, da može da dade u svoje doba visoka, čista, uspravna i zdrava stabla. Orane, naročito deblje, mogu se odrezivati uvijek samo po prestanku »curenja« sokova, koje je najjače s proljeća u početku vegetacije. Ovi sokovi, koji su pri orahu dosta jetki, prouzročuju drvetu na mjestima odrezanih grana bolest sličnu raku, te sprečavaju zacjeljivanje rana, radi čega nastaje trulež. Bilo bi ovdje od interesa saznati, da li se čišćenje oraha od grana na deblu u lipnju i srpnju (prema spomenutom članku) vazda dobro izvelo i da li su se rane premazivale katranom? Jer orah je vrlo osjetljiv na rezanje debljih grana — s obzirom na njegovo »zdravlje« debla. Naročito ondje, gdje se ne sadi orah tako gusto, da bi se više manje čistio i sam, te se ne potsaduje bukvom kao sredstvom za regulaciju sastojinskog razvoja i zaštitu tla (Füll- und Treibholz), morao bi nastupiti uzgoj stabljika prema principima pomološkim (ma i bez skupog pinciranja), mjesto da se na deblu režu naknadno deblje i debale grane. To sve vrijedi naročito za obični orah. Napomenuti moram konačno, da se osobito pri upotrebi skupocjenih sadnica vazda isplati, da se one nose pri sadnji sa sobom u posudu, u kojem se nalazi načinjena »kaša« od ilovače (ne najteže i mrtve). Za sadnice, koje zahtijevaju krepko tlo, može se primiješati toj »kaši« nešta dubra (ili gnojnice) dotično vrlo dobrog i jakog komposta. U vezi s ovim osvrnut ću se i na navode g. Omanovića u članku: »Pošumljivanje krša i golijeti« (u prošlogodišnjem šum. Listu br. 12), te velim, da bi i pri sadenju u kršu (i svuda) bolje bilo, da se biljke drže u napomenutoj kaši (no bez primjese dubra za obično šum. drveće), mjesto jednostavno u samoj vodi. Sama voda ispere i ono malo zemlje sa korijenja, a vodom isprani korijen vazda se teže primi — već s razloga, jer voda ispere s njega i mnogo bakterija, koje mu služe za uzimanje hrane iz zemlje. Janko Šušteršič. POJAVA GUSJENICA GUBARA I ČETNJAKA U ISTOČNOM DIJELU ŠUMA ZAGREBAČKE OKOLICE. U mjesecu septembru lanjske godine zapažena su gubareva legla u šumama Fakultetskog dobra Maksimir Dnbrav i-M o k ri ca.maj i Šašinovačkom 383 |