DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1930 str. 21 <-- 21 --> PDF |
Iz ove kritike, u kojoj sam radi kratkoće samo sumarno naveo temeljne misli Gaussovog zakona o prirastu pogrešaka, jasno je vidljivo, da je g. prof. Levaković možda i nehotice porekao ispravnost temeljnih misli baš Gaussovih. Naravno, moguće je za prosuđivanje točnosti mjerenja uzeti i drugo mjerilo, samo bi ovo mjerilo moralo biti u saglasju sa zakonima vjerojatnosti i moralo bi ga potvrditi i iskustvo. Da su Gaussove polazne misli pravilne, to je dokazala neizmjerna količina radova kako na polju geodezije, tako i na polju astronomije, meteorologije i drugih disciplina. A da li će to biti moguće i za nove — potpuno oprečne — zakone g. prof. Levakovića, to je vrlo dvojbeno, jer dosada nije niti jedno iskustvo dokazalo, da izvjesno razdjeljenje neke veličine na male intervale omogućuje gotovo bespogrešne rezultate; a bojim se da i ne će. Résumé. C´est une critique de l´article sous la meme intitulation (voir paçe 265 de cette Revue) tendant a annuler les résultats généraux et principiels dudit article. Prof. Dr. A. LEVAKOVIĆ, ZAGREB: O SREDNJOJ POGREŠKI SUME (SUR L´ERREUR MOYENNE D´UNE SOMME) Gosp. prof. Abakumov razlikuje i sam u prednjem svome članku s jedne strane »srednju pogrešku pojedinog mjerenja« i s druge strane »srednju pogrešku aritmetičke sredine«, pak za obje ove vrsti srednjih pogrešaka navodi i pripadne formule. Prvu vrst srednje pogreške nazivlje on nepotpuni m nazivom »srednja kvadratna« ili prosto »srednja« pogreška, dok je svi autori iz teorije najmanjih kvadrata nazivlju »srednjom pogreškom pojedinog mje renja« — baš za razliku od »srednje pogreške aritmetičke sredine«. Iz mojih naziva na strani 266. i dalje (kao i iz cijele moje napadnute studije) izlazi u pogledu prve vrsti srednje pogreške jedino to, da s v i iznosi dobiveni opetovanim mjerenjem jedne te iste veličine imaju jedn u zajedničk u srednju pogrešku, pak da ta srednja pogreška — u p r o s j e č n o m smislu naravski — tereti iznos svakoga pojedinoga od tih mjerenja, dok dakako svaki pojedini iznos mjerenja ima sv o j u za sebn u pravu (dot. prividnu) pogrešku. Nigdje ja dakle ni u doslovnom smislu riječi ni neizravno ne pripisujem svakom pojedinom mjerenju baš veličinu srednje pogreške, pak se vrlo čudim tome, da je g. Abakumov mogao doći na ovakovu pomisao, a još se više čudim njegovoj aluziji o »neispravnosti same predstave o srednjoj kvadratnoj pogreški«. Iz moje studije izlazi nadalje, da se i srednja pogreška pojedino g mjerenja i srednja pogreška aritmetičke sredine može da odnosi ne samo na pojedine d i j e 1 o v e (R, S, T . . . .) sastavljene 379 |