DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 8/1930 str. 20     <-- 20 -->        PDF

Uvodeći pojam o srednjoj pogreški aritmetičke sredine funkcije g. prof.
Levaković smatra Qaussov u srednju kvadratnu pogrešku neispravnom i
uzima za mjeru točnosti svoju novu pogrešku. Sada samo nastaje pitanje.
da li će se ova nova mjera točnosti opravdati u primjeni na stvarna mjerenja,
kako je to bilo, jeste i biće za srednju kvadratnu Qaussov u pogrešku.


Radi ilustracije uporedimo ove dvije pogreške na konkretni slučaj mjerenja
baze na kanalu Kunišćak u Zagrebu! Ovo mjerenje izveli´ su studenti
geodetsko-kulturnog odjeljenja na tehničkom fakultetu 3—V—30. godine.


Baza, duljine oko 500 metara, podijeljena je bila u 21 dio i svaki od ovih
dijelova bio je izmjeren pomoću 2 invarne žice od 24 metra po dva puta.
Slučajne pogreške čitanja na skalama žica su + "-1 " « Dakle pogreška
razlike čitanja na oba kraja žice biće


+ 0.1- - y´T
Kako je svako čitanje bilo ponovljeno 5 puta, to će srednja greška jedne
žice biti


^-^ VT= + 0.06^


V.5


Dužina same žice određena je sa točnošću + 0 01 "´ ». Dakle rezultat
mjerenja baze pomoću 2 žice, po 2 puta, mora imati srednju pogrešku


E~ ±\ v´2T7oT06F:|r2´l1M}"0r+


E= ± 0.17 "lm .


U stvari je dobivena srednja pogreška


E = ± 0 21 * - .


Iz istog mjerenja imamo jedan lijep primjer raspodjeljen.ia slučajnih pogrešaka
bez obzira na njihovu malobrojnost. Broj opažanja je svega 21. Pri
mjerenju baze sa dvije žice dobiveni su otkloni prikazani u donjoj tabeli.


mjerenje napređ mjerenje natrag
â srednja pogr. = +_ 0.15 »"/„, srednja pogr. = + 0.09 w/m


broj A teor. stvar. teor. stvar.


´" /1»


0.0-0.1 10.4 9 15.4 16


0.1—0.2 6.8 8 5.1 5


0 2-03 28 4 0.5


0.3-0 4 08


0.4—0.5 1 02


Time je dokazana potpuna harmonija između Gaussovo g zakona i


stvarnosti.


Međutim po teoriji g. prof. Levakovića u gore navedenim prilikama pogreške
pojedinih dijelova ne bi imale nikakovog uticaja na definitivni rezultat
mjerenja, pa bismo morali dobiti dužinu baze gotovo apsolutno točno, a toga
u stvarnosti nismo nikako dobili.


378