DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1930 str. 18     <-- 18 -->        PDF

Pomoću ove tablice mi smo u stanju lako odrediti, koliko treba da bude
pogrešaka u jednome nizu od s jednako točnih
L
mjerenja, sa srednjom pogreškom
L, manjih ili većih od date veličine +


.


Za ovu svrhu treba samo naći po argumentu / = — odgovarajuću mu


E


vjerojatnost P\^ i pomnožiti je sa brojem opažanja s.


Radi ilustracije uzećemo naprimjer, da smo izmjerili neku veličinu 100
puta i odredili njezinu srednju pogrešku E. Sada možemo iz tablice neposredno
viditi, da će u nizu od 100 merenjä


oko 8 mjerenja imati i esku < ]E


10


n ´ 10


38 <-l-E


n . .


2


?) 62 n n > A,


´ 2
n 68 n ji < e
n 32 TI 17 > e


95 < 2E


11 n


5
5
il II > 2«


T!


. 99 n n < 2,5 e


»


1 > 2,5 e


n n n


Vjerojatnost, da dobijemo pogrešku > 3«, vrlo je malena.
Ovakovim načinom dobivena srednja pogreška iz niza mjerenja daje
čitavu sliku raspodjelenja pogrešaka i osim toga omogućuje nam odbaciti
mjerenja, čije su pogreške nevjerojatne.
U svima praktičnim brižljivo izvedenim radovima ova se teorija srednje
pogreške sjajno potvrđuje.
Sada ćemo odredivši na temelju Bernoulli — Poissonova zakona velikih
brojeva formule (3) u´ (6) preći na određivanje srednje kvadratne pogreške
za sve praktične slučajeve, i to:
1) srednju pogrešku za niz izmjerenih veličina, čiju pogrešku dobivamo
pomoću otklona pojedinih mjerenja od aritmetičke sredine


.— 1


2) srednju pogrešku aritmetičke sredine


.


m = ,


in


i t. d.


Nakon ovoga ćemo preći na određivanje srednje kvadratne pogreške za
funkciju, za koju određuje srednju pogrešku i g. prof. Levaković. Pri tome
ćemo zadržati njegove oznake


376