DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1930 str. 39 <-- 39 --> PDF |
MANJA SAOPĆENJA DJELOKRUG I RAD ŠUMSKE UPRAVE. U 5. broju ovogodišnjeg »Šumarskog Lista« g. Todor Đurdić piše o gornjoj temi. Taj je članak vrlo aktuelah iz razloga, što se sada kod Ministarstva Šuma izrađuje Pravilnik o provadanju Zakona o Šumama. S izlaganjem piščevim o realnom stanju, o radu i poteškoćama Šumskih uprava slažem se, ali sa jednom vrlo važnom tačkom ne slažem se i o njoj želim dati svoje mišljenje. Mene zanimaju njegove refleksije, kakovu prednaobrazbu treba da imaju šefovi Šumskih uprava. Izgleda mi deplasirano otvorenje toga pitanja, kada se znade, da od oslobođenja ovamo imademo div a Šumarska Fakulteta, a nikakovih srednjih šumarskih škola. Koliko znam, ukinuta je u Sarajevu u prošloj godini i Šumarska škola (Forst-Schule), pa prema tome nema dvojbe, kakova je naobrazba temelj i uvjet, da se postigne zvanje šumsko-upravnog činovnika. Ostaje samo otvoreno pitanje, na koga se imade odnositi aluzija g. Đurđica, da se za postavljanje šefom Šumske uprave kao »condicio sine qua non« imade tražiti Fakultet. Ako se to imade odnositi na apsolvente Šumarskog Odelénja bivše Tehničke srednje škole u Sarajevu, koja je postojala od godine 1901. do 1906. uključivo i ukinuta te godine, onda hoću da progovorim u ime tih apsolvenata. Danas ima u državnoj službi svega 10´ tih apsolvenata i svi su u Bosni. Oni imaju efektivne službe od 24 godine na više, a imade ih nekoliko, koji za dvije ili tri godine stiču pune godine za penziju. Držim, da glede njih većina gospode i kod Ministarstva Šuma i izvan njega ne poznavaju pravog stanja stvari i da se ti šum stručni činovnici koji su apsolvirali Šum. Odeljenje sa 4 godine studija (prema nastavnom programu te bivše škole) i koji svi imadu Državni ispit za samostalno vođenje šumarskog gospodarstva, koga su položili većina u Beču, neki u Zagrebu, a neki i u Sarajevu — miješaju sa apsolventima Šumarske škole u! Sarajevu. Da bi se vidjelo, koji rang je imalo šumarsko odjeljenje Tehničke srednje škole od 1901. do 1906., navesü ću najvažnije odredbe iz nastavnog mu plana. One glase: »I. Svrha je zavodu, da se đaci Šumarskog odjeljenja tako spreme, kako će moći polagati državnii ispit za samostalnu šumarsku upravnu službu i lokalnu upravu državnih šuma u Bosni i Hercegovini. II. Uvjeti primanja. Najmanje 4 razreda gimnazije ili realke.« Apsolventi te škole polagali su zajedno s apsolventima Visoke škole za kulturu tla u Beču državni ispit za samostalno vođenje šumskoga gospodarstva. Taj praktični stručni ispit polagao se na temelju naređenja Ministarstva Poljoprivrede u Beču od 3. II, 1903. godine, broj Službenih Novina 30., koje u prevodu sa njemačkog glasi: »Da se kandidati pripuste ispitu, imadu dokazati: 1. Da su položili propisane teoretske ispite ili diplomske ispite za šumarski studij na Visokoj školi za kulturu tla, ili 2. Da su apsolvirali šumarske nauke na Visokoj školi za kulturu tla kao redovni ili vanredni slušači, u zadnjem slučaju također da su apsolvirali najmanje 4 razreda gimnazije, realke ili realne gimnazije i s dovoljnim uspjehom na rečenoj visokoj školi položili prelazne ispite iz onih predmeta, koji su potrebni za teorijske ispite, ili 3. Da sui apsolvirali koje više šumarsko učilište u Weiswasseru, Piseku, Mährisch Weisskirchenu, Brucku na Muri i Lcmbergu sa dobrim uspjehom, po predhodnom apsolviranju od najmanje 4 razreda gimnazije, realke ili realne gimnazije, kao i da su navršili najmanje 22 godine i t. d. U slučajevima pod 1. potrebna je dvogodišnja šumarska praksa, pod 2. i 3. trogodišnja, bilo to u državnoj ili privatnoj šumarskoj službi ili kod političke uprave (šumsko-tehnička služba), nakon apsolviranja Visoke škole, višeg Šumarskog učilišta i t. d.« 349 |
| ŠUMARSKI LIST 7/1930 str. 40 <-- 40 --> PDF |
Navedenih 10 apsolvenata Šumarskog odjeljenja bivše tehničke srednje škole u Sarajevu smatrani su dakle u smislu prednjeg naređenja tač. 3. kao apsolventi višeg šumarskog učilišta. Clan 132. novog našeg zakona o šumama glasi: »Za samostalno upravljanje šumom traži se potpuna fakultetska ili njoj ravna visokoškolska sprema i praktični ispit za samostalno upravljanje šumskog gospodarstva.« S obzirom na ovu odredbu potrebno je, da se raščisti pitanje, mogu li se oduzimati stečena prava, 0 tome ću reproducirati mišljenje gg. profesora Dra A. Ugrenovića i Dra M. Marinovića. U svojoj »Šumarsko-političkoj osnovici zakona o šumama« iz godine 1923. na st. 93 kaže g. prof. Ugrenović: »Svako lice zaposleno u šumskom gospodarstvu ili upravi mora imati podpunu stručnu teorijsku i praktičnu spremu prema svome položaju. Za samostalno vođenje šumske uprave i gospodarenja traži se — pro futuro — potpuna fakultetska sprema i praktični ispit za vođenje šumskoga gospodarstva«. G. prof. Marinović u svojoj knjizi »Načela šumarske organizacije u našoj državi « kaže na st. 40 : »Novu organizaciju treba postaviti na načelo nadšumarskoga sistema, koji pretpostavlja visokoškolsku spremu. No kako život sastoji iz niza kompromisa, ne ćemo tome ni ovdje izbjeći. Mi imademo danas u nekim krajevima šum. stručnjaka, koji nisu bili u prilikama, da svrše visoke škole, ali je mnoge od njih praksa i sposobnost dovela do velike stručne spreme. To je činjenica, koju moramo u ovom slučaju uvažiti, pa obzirom na te naše drugove zahtijevati nadšumarski System za čitavu državu — pro futuro.« To je mišljenje naših šumarskih kapaciteta. A sada da vidimo, kako se postupa u sličnim momentima u drugim strukama državne uprave. Zakon o činovnicima Ministarstva Trgovine i Industrije proglašen dne 19. marta 1930. godine, glasi: §. 14. »Činovnici, koji se na dan obnarodovanja ovoga zakona zateknu u službi Ministarstva Trgovine i Industrije, a koji su prilikom prevođenja i razvrstavanja 1923.-1924. godine razvrstani u I. kategoriju i proveli u istoj najmanje 10 godina, imaju sva prava činovnika I. kategorije.« § 15. »Činovnik, koji se na dan stupanja na snagu ovoga zakona zatoče ma na kom osnovu u I. kategoriji, za koju nema školsku kvalifikaciju, koja se traži po zakonu o činovnicima i ostalim državnim službenicima građanskoga reda, zadržava zvanje, grupu i kategoriju, u kojojl se nalazi. Ako se takvi činovnici zateknu u 4. grupi I. kategorije, napredovati će samo još u neposrednu višu grupu, a ako se zateknu u 5. ili 6. grupi I. kategorije, mogu redovno napredovati do 4. grupe zaključno, pošto navrše; 5 godina u 5. odnosno u 6. grupi.« Držim, da je prema ovome svaki komentar suvišan i ne sumnjam, da će nadležni kod Ministarstva Šuma u novom pravilniku, koji se sada donosi, postupiti analogno. Petar Bambulović, šum. savjetnik u Sarajevu. LITERATURA Dr. Đ. Jovanović: Mehanička prerada drveta. Beograd 1930. Naša stručna literatura vidno napreduje zadnjih godina. Dobili smo više stručnih udžbenika. Izašle su knjige: Dendrometrija, Računanje vrijednosti šuma, Uzgajanje šuma, Prorede, Uređivanje šuma. I evo izašla je ovih dana iz štampe i knjiga Dr. D. Jovanovića: Mehanička prerada drveta. 350 |