DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1930 str. 39 <-- 39 --> PDF |
MANJA SAOPĆENJA DJELOKRUG I RAD ŠUMSKE UPRAVE. U 5. broju ovogodišnjeg »Šumarskog Lista« g. Todor Đurdić piše o gornjoj temi. Taj je članak vrlo aktuelah iz razloga, što se sada kod Ministarstva Šuma izrađuje Pravilnik o provadanju Zakona o Šumama. S izlaganjem piščevim o realnom stanju, o radu i poteškoćama Šumskih uprava slažem se, ali sa jednom vrlo važnom tačkom ne slažem se i o njoj želim dati svoje mišljenje. Mene zanimaju njegove refleksije, kakovu prednaobrazbu treba da imaju šefovi Šumskih uprava. Izgleda mi deplasirano otvorenje toga pitanja, kada se znade, da od oslobođenja ovamo imademo div a Šumarska Fakulteta, a nikakovih srednjih šumarskih škola. Koliko znam, ukinuta je u Sarajevu u prošloj godini i Šumarska škola (Forst-Schule), pa prema tome nema dvojbe, kakova je naobrazba temelj i uvjet, da se postigne zvanje šumsko-upravnog činovnika. Ostaje samo otvoreno pitanje, na koga se imade odnositi aluzija g. Đurđica, da se za postavljanje šefom Šumske uprave kao »condicio sine qua non« imade tražiti Fakultet. Ako se to imade odnositi na apsolvente Šumarskog Odelénja bivše Tehničke srednje škole u Sarajevu, koja je postojala od godine 1901. do 1906. uključivo i ukinuta te godine, onda hoću da progovorim u ime tih apsolvenata. Danas ima u državnoj službi svega 10´ tih apsolvenata i svi su u Bosni. Oni imaju efektivne službe od 24 godine na više, a imade ih nekoliko, koji za dvije ili tri godine stiču pune godine za penziju. Držim, da glede njih većina gospode i kod Ministarstva Šuma i izvan njega ne poznavaju pravog stanja stvari i da se ti šum stručni činovnici koji su apsolvirali Šum. Odeljenje sa 4 godine studija (prema nastavnom programu te bivše škole) i koji svi imadu Državni ispit za samostalno vođenje šumarskog gospodarstva, koga su položili većina u Beču, neki u Zagrebu, a neki i u Sarajevu — miješaju sa apsolventima Šumarske škole u! Sarajevu. Da bi se vidjelo, koji rang je imalo šumarsko odjeljenje Tehničke srednje škole od 1901. do 1906., navesü ću najvažnije odredbe iz nastavnog mu plana. One glase: »I. Svrha je zavodu, da se đaci Šumarskog odjeljenja tako spreme, kako će moći polagati državnii ispit za samostalnu šumarsku upravnu službu i lokalnu upravu državnih šuma u Bosni i Hercegovini. II. Uvjeti primanja. Najmanje 4 razreda gimnazije ili realke.« Apsolventi te škole polagali su zajedno s apsolventima Visoke škole za kulturu tla u Beču državni ispit za samostalno vođenje šumskoga gospodarstva. Taj praktični stručni ispit polagao se na temelju naređenja Ministarstva Poljoprivrede u Beču od 3. II, 1903. godine, broj Službenih Novina 30., koje u prevodu sa njemačkog glasi: »Da se kandidati pripuste ispitu, imadu dokazati: 1. Da su položili propisane teoretske ispite ili diplomske ispite za šumarski studij na Visokoj školi za kulturu tla, ili 2. Da su apsolvirali šumarske nauke na Visokoj školi za kulturu tla kao redovni ili vanredni slušači, u zadnjem slučaju također da su apsolvirali najmanje 4 razreda gimnazije, realke ili realne gimnazije i s dovoljnim uspjehom na rečenoj visokoj školi položili prelazne ispite iz onih predmeta, koji su potrebni za teorijske ispite, ili 3. Da sui apsolvirali koje više šumarsko učilište u Weiswasseru, Piseku, Mährisch Weisskirchenu, Brucku na Muri i Lcmbergu sa dobrim uspjehom, po predhodnom apsolviranju od najmanje 4 razreda gimnazije, realke ili realne gimnazije, kao i da su navršili najmanje 22 godine i t. d. U slučajevima pod 1. potrebna je dvogodišnja šumarska praksa, pod 2. i 3. trogodišnja, bilo to u državnoj ili privatnoj šumarskoj službi ili kod političke uprave (šumsko-tehnička služba), nakon apsolviranja Visoke škole, višeg Šumarskog učilišta i t. d.« 349 |