DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1930 str. 31 <-- 31 --> PDF |
šiljke, koje tiču njezin teritorij — i to jednako za pošiljke mjesnog prometa kao i za pošiljke saveznog odnošaja. Slično postupa i Bugarska, koja pod naslovom nekakovog činovničkog fonda opterećuje sve pošiljke 15%-nim prirezom. Ma da ni praksa, a ni sama tarifna znanost nisu na čistu o tom, što se zapravo ima razumijevati, pod manipulacijom u smislu želj. propisa i uzanca (a u to ime se redovito zaračunavaju te pristojbe) ipak je sigurno, da se za istu radnju ne može zahtijevati dvostruka i višestruka nagrada. Jer već naplatom manipulacione pristojbe, koja je integralni dio same tarifne stavke, te se kod sastava saveznih tarifa u većem ili manjem; opsegu odbija od originalne stavke lokalnog tarifa, namirila je stranka trošak za sve poslove, koji se tiču zaračunavanja pošiljke (guranje — razvrstavanje kola itd.) a nisu spojeni sa kakovom posebnom uslugom (vaganje, brojenje, dizanje, utovar, povuka, itd.) Ako se uza sve to ubire nekakova pristojba — daljnja taksa — za taj isti posao, onda je to samovoljni akt, koji nema oslona u pozitivnom pravu. Upliva tegotno na otpremu i nesigurnost, koja vlada glede t. zv. naknadnih odredaba (Zusatzbestimmiungen, dispositions particulieres) k poslovnom pravilniku — Bernskom sporazumu. 1 glede toga vladaju razne interpretacije i mnijenja, a kako centralnom uredu u Bernu manjka veći autoritet, ostaju pitanja i raspre o tim predmetima većinom slabo ili nikako riješene. Tako primjerice uskraćuje Španija efektuaciju pouzeća i pcvuke, ograničuje u nedozvoljenom opsegu naknadu šteta, a i glede frankature izdaje posebne odredbe. Naknadno promijenjena je i ustanova čl. 15. I. UE. G., koja se tiče carinjenja uz jamstvo željeznice. Malo će osim toga obradovati eksportere u Spaniju i okolnost, da su carinski propisi nada sve zamršeni. Eksportu drva iz naših krajeva mnogo su doprinijeli prije rata razni savezni tarifi, od kojih su najznamenitiji oni sa južnom i sjevernom Njemačkom i Švicarskom, U potonju zemlju išle su pošiljke sa brojnih hrvatskih postaja (Zagreb, Vinkovci, Mitrovica, Striživojna, Osijek itd. itd.) Posljednji tarif te vrsti bio je tarif Dio IV. svezak B. od 1. III. 1913. U tom pravcu mnogo se možemo nadati od saveznih tarifa, koji se pripravljaju između austrijske republike i Švicarske, a imadu naknaditi dosadašnje stavke preko Arlberg-a, kojima su konkurirale stavke njemačkih D.-tarifa. U te tarife biti će vjerojatno uvrštene i stavke, koje sada kao singularne reguliraju drvni promet via Spielfeld Strass (St. Ilj.) i Rosenbach (Jesenice). S^braćajna uredba i međunarodni sporazum. Uz neke u potonje doba opažene nedostatnosti prometnih propisa pokazuje se i nepodesnost samog — tek nedavno ratificiranog po nekim državama — međunarodnog sporazuma za osobe (I. UE. P.) i robu (I. UE. Q.) Prigovara se ne bez razloga, da je on već sada sasvim nesavremen, izdan previše pod uplivom poratnih prilika i inflacije. Nesređene prometne odnošaje u nekim državama izrabili su u to doba nesavjesni elementi za poslove, kod kojih je željeznica znatno štetovala. Taj sporazum ugovoren je i stiliziran, sasvim, pod utiskom te situacije, g. 1923. t. j , onda, kada je inflacija dosegla svoj vrhunac. Pojedine u njem sadržane ustanove previše skučavaju prava otprematelja, a željeznice osigurale su si prerogative, koje nisu ni u kakovom skladu sa generalnim principima trgovačkog: 341 |