DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1930 str. 30 <-- 30 --> PDF |
Savezni tarifi i njihov postanak. Otprema sa gore spomenutim mjesnim tarifima i teritorijalnim polakšicama ima mnogo loših strana. Zato su već u šezdesetim godinama prošlog vijeka nastojali otpremni krugovi, da otpremu dobara, koja prolaze kroz više država, a to je slučaj i za naše transporte drva, urede na sasvim drugoj bazi. Da se izbjegne manipulacijama i posrednicima na prelaznim, stanicama, bilo je potrebno ujednostaviti barem otpremne maksime, glavna pravila poslovna (trafic), uvesti jednake tovarne listove itd. Doprlo je to nastojanje prilično daleko, te je iza mnogih neprilika konačno ugovoren sporazum, koji uz otpremu robe regulira i osobni promet. To je t. zv. međunarodni sporazum, ugovoren najposlije u Bernu godine 1924., a uveden sa 1. oktobra 1928. u skoro sve države evropskog kontinenta, obuhvativ i (prvi puta) Španiju, Portugal i Grčku, dok su u ruskom prometu primljene tek neke njegove puntakcije. Velika Britanija, koja je vezana sa ostalom Evropom satno trajekt-prometom via Harvich, nije ni sada pristupila tom poslu, Što se tiče specijalno pristupa najbližeg našeg susjeda — Grčke — tomu sporazumu, mora se istaći, da je ona tek nedavno stupila u direktnu vezu sa evropskim željeznicama. Poslovni odnošaji, cijeli uređaj i manipulacija na grčkim željeznicama kao i građevne prilike prilično su nepoznati i strukovnim krugovima, te su publikacije, koje govore o Grčkoj, u tom pogledu dosta površne. Dosele obračunavale su se pošiljke određene za Grčku na razne načine, a bio je jedno vrijeme na crti Gjevgjelija—Solun u kreposti i mjesni tarif naše države (od g. 1925.) sa izvjesnim klauzulama. Izravni promet sa Grčkom, t. j . bez posredovanja na pograničnoj stanici, uveden je dosta kasno: sa 10. marta 1928. Uređenjem srpske lučke zone porasti će interes izvoznika iz naše države bezuvjetno u većem stepenu. Kalkil po tim saveznim tarifima nije lako shvatljiv niti provediv. Opaženo je u poratno doba sa više strana u većem opsegu, pa i kod država, koje disponiraju sa izvrsnim stručnim i manipulativnim silama u nemalom broju, da ti savezni tarifi ne udovoljavaju sasvim zahtjevima otprematelja. Ustanovljeno je u nebroj slučajeva, da savezne stavke nisu baš najjeftinije, modaliteti otpreme najpodesniji, a klauzule sadrzavane u njima da su više tegotne, nego probitačne po stranke. Tako su uvrštene u mnoge od tih tarifa klauzule, koje lišavaju stranke prava na zaračunavanje najniže kirije, ako one u tovarnom listu zatraže uporabu odnosnog tarifa. A dogodilo se i događa se dnevno, da je kirija za pojedine pošiljke, ako se uzmu u račun mjesni tarifi i polakšice ili pak tranzitni tarifi i singularne tarifne odredbe, jeftinija — i to ne za sasvim neznatne svote — od stavova saveznih tarifa. Ovom stanju krive su u velikom dijelu i brojne relacije, najraznije route, kojima kreću i mogu kretati pojedine pošiljke, da dospiju na mjesto odredišta. Radi toga. je izračunavanje t. zv. dionih stavaka (Teilfrachtsätze), kojih zbroj, odnosno najniži iznos, rezultira otpremnu stavku, posao dosta tegotan i nezahvalan. Kao dalnju zapreku solidnom odvijanju prometa moram spomenuti razne singularne odredbe pojedinih željezničkih uprava, izdane lih s fiskalnih obzira. Ove pristojbe povisuju podvozne troškove u ne malom iznosu, a nemaju nikakovog oslona ni u generalnim ni u specijalnim otpremnim propisima, a niti su spojive sa pojmom tarifa. Tako je tek nedavno uvela Rumunjska posebnu manilulacionu pristojbu za sve po 340 |