DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1930 str. 28 <-- 28 --> PDF |
drveća, koja zahtijeva mnogo svjetla (Lichtholzart) Bez tih preduslova nailazimo u drugim slučajevima na razne prelazne oblike, koji ovise o lokalnim prilikama. Kod ovih možemo da razlikujemo dva tipa: 1. Na visokim stojbinama izloženim snažnim zračnim strujama znatan je mortalitet jačih i krošnjatih stabala. Zbog toga nastaju praznine, na kojima hvata maha nova mlada sastojina. Uzrasla tanja stabla zbog povećanih zahtjeva za svjetlom ne mogu da potpuno urastaju u odrasliju sastojinu. Ona ugibaju zbog nestašice svjetla, pa tako nastaje tipična depresija broja stabala. U tom je slučaju riječ o dvjema sastojinama, koje se još jasno mogu diferencirati. S manjim nadmorskim visinama ta se depresija pomiče prema jačim promjerima, dok se konačno redovno ne izgubi, jer su se obe sastojine i glavna i sporedna, stopile u jedan prividno cjeloviti organizam izrazitog stanja kososti u pogledu broja stabala. Diferenciranje sastojine na glavnu i sporednu, nije više moguće, barem na prvi pogled. S višim položajima naprotiv, ta se depresija spušta prema slabijim debljinskim stepenicama, pa prekoračiv promjer od 10 cm gubi se iz vida, jer je taj stepen donja granica inventarisanja. Ujedno se obrazovala tipična binornska struktura. Potstojna sastojina nastupa u vidu gustog i zastarčenog podrasta, koji ne dolazi u obzir kod inventarisanja, jer često ne dopire ni do prsne visine. Prelazni tipovi ovakove strukture mogu biti prouzročeni drugom kojom nepovoljinom osobinom stojbine i u nešto nižim položajma. Zbog te nepovoljne osebine zahtijevaju tanja stabla više svjetla, pa nemajući ga u dovoljnoj mjeri pod krošnjama odraslijih drveta, ne mogu da potpuno urastaju u glavnu sastojinu. Stoga se obrazuje karakteristična depresija kod broja stabala. Toga su karaktera plohe broj 22—24 s Miškovog Bila, odnosno Škalića Gore i plohe broj 28 i 29 s Velikog1 Smolnika, koje su položene na siromašnom, plitkom i golom vapnencu (vidi grafikone). I pored manje nadmorske visine jasno se razabire depresija, zbog koje se mogu lako izolirati obje sastojine, glavna i sporedna. Bitno je, da postoji naročit razlog, koji daje povoda jačem mortalitetu izvjesnih debljinskih stepenova, čime se sprječava neprimjetno spajanje obiju sastojina. 2;. Na visokim stojbinama krupnijih masiva, zaštićenim uz1 to od snažnih zračnih struja i stoga ponešto povoljnijih prilika u pogledu staništa, razvija se drugi prelazni tip, koji je isto u vezi s postepenim povećanjem zahtjeva za svjetlom u višim regijama. Kod tog je tipa doduše nestalo suviška tanjih stabala, a s njime i izrazite kososti, ali ipak ne u tolikoj mjeri, da bi se istovremeno obrazovala sasvim tipična binornska struktura, prema kojoj se zapaža samo izvjesna tendencija . Bukva naime zbog navedenih nešto povoljnijih prilika staništa još nije toliko promijenila svoj temparamenat, da bi postala vrstom drveća, koja zahtijeva mnogo svjetla (Lichtholzart) i koja obrazuje tipičnu binomsku strukturu u pogledu broja stabala. Njeni, makar povećani zahtjevi za svjetlom kreću se unutar toga intervala, pa stoga i obrazuje ona ovdje prelazne tipove, kojima je doduše napušteno stanje kososti, ali kod kojih se ni binornska struktura nije mogla potpuno formirati. Takovog su karaktera plohe broj 14, 16—19 sa krupnog masiva Bjelolasice i zaklonjene Višnjevice, plohe broj 26 i 27. Smatram, da sam na ovaj način — t. j . pomoću klimatskog faktora svjetla — dovoljno objasnio znatan mortalitet tanjih stabala, pa zbog toga 338 |