DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1930 str. 23 <-- 23 --> PDF |
nižih regija. Uz takove prilike bukva pcdnaša jaču zasjenu, pa se time objašnjuje znatan broj stabala ispod 30 cm, prsnog promjera. Naprotiv u nepovoljnim prilikama visokog Krša nestaje toga suviška. Od tanjih stabala ostaje na životu telk toliko, koliko ih još može obastati u konkretnim prilikama. Sav ostali višak ugiba zbog nedovoljnog svjetla. Ujedno se zbog nestanka obilja tankih stabala formira novo stanje ravnoteže, pa tako dolazimo do karakteristične binomske strukture bukovih sastoj´ina visokih regija, čiji se zamah u nižim stojbinama razabirao jedino na desnim ograncima krivulja broja stabala. Prema tome od tanjih stabala ostaje na životu samo onolik broj, koji se još može obuhvatiti pravilnom binomskom razdiobom. Na taj način potpuna i pravilna binomska razdioba u pogledu broja stabala, koja je u nižim položajima djelomice bila prekrivena, dolazi do potpunog izražaja na visokim staništima. ´Prije zaključka ovih razmatranja navest ću još dvije činjenice, koje će i s druge strane osvijetliti pitanje binomske strukture broja stabala. Hrast kitnjak je poznat kao vrst drveća, koja zahtijeva mnogo svjetla. A pogotovo na mršavim stojbinama Kalnika li Banijskih Brda, gdje smo imali prilike vršiti brojna izbrajanja i procjene u kitnjakovim sastojinama karaktera prašume. Ostavljajući za kasnije, da priopćim razređene rezultate toga rada, mogu s obzirom na važnost pitanja, o kojemu je sada riječ, a na osnovu podataka od preko 100.000 izbrojanih hrastova ustvrditi, da hrast kitnjak u sastojinama karaktera prašume uvijek pokazuje binomsku strukturu u pogledu broja stabala. U dokaz te tvrdnje donašam na ovom mjestu samo podatke jedinog takvog izbrajanja_ hrastova u šumi Ćorkovači (Rujevačke Uprave). Vidi priloženu tabelu 25! Ti se podaci još bolje razabira iz grafikona na si. 39. Binomska se struktura obrazovala tu zbog toga, što u smislu prednjih istraživanja o svjetlu hrastov mladik pod zasjenom odraslijih stabala u znatnoj mjeri gine, pa ne može da urašćuje među odraslija stabla. Specifični zahtjev hrasta u pogledu svjetla razlogom je binomskoj strukturi, koja se može smatrati tipičnom za sve vrste drveća, koje zahtijevaju više svjetla. Kao daljnju činjenicu donašam prema Schaefferu 1 5 podatke o strukturi jedne ariševe 3001—400 godišnje sastojine, uzrasle na padinama Mont-Blanca. (Vidi priloženu tabelu 26). Premda se iz ovog kratkog Schaefferovo g članka ne razabire, da bi to bila nesječena prašuma, to se ipak može zaključiti, da je riječ o nejednako staroj sastojini s obzirom na to, što obuhvata stabla od 20—200 cm prsnog promjera, koja su bezuslovno raznih starosti. Pošto glavno obiljcžj.e toj sastojini daju najsnažnija stabla, to se prirodno i njena starost ocijenila sa 300—400 god. Uprkos vanredno rijetkom obrastu nema nikakovog pomlatka. Što nas naročito zanima, to je binomska struktura broja stabala , koja se vrlo lijepo razabire na slici 40. 1 ariš zahtijeva mnogo svjetla, a pogotovo na hladnim, autohtonim staništima visokih regija. Kao takova vrst drveća (Lichthol´zart) obrazuje on izrazitu binomsku strukturu s istih razloga kao i hrast kitnjak. Primijenimo sada te zaključke i na bukvu. Zbog nepovoljnih stojbinskih i klimatskih prilika visokih regija ona je tu postala vrst drveća, 15 A. S eh a ef f c r: Un beau mélézet. Revue des Eaux et Forets. 1908. str. 737. ´) ) o JOO |