DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1930 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Na taj način i binomska struktura konkretnih bukovih sastojina vi sokih regija ne bi bila ništa naročitoga, ako bi se one uvrstile u prvi tip Cermakovi h prašuma, naime među približno jednodobne sastojine. Da bi se to pitanje objasnilo, oborena su bez reda 23 stabla na Velikoj Javornici i to u pojasu binomske strukture. Izbrajanjem godova na oborenim stablima došlo se do ovih podataka sadržanih u tabeli 24. Iz ovih se brojčanih podataka razabire, da je raznodobnost stabala čitave sastojine tolika, da ne može biti ni govora o tome, da bi ovo bila jednodobna sastojina. Istina, najviše ima stabala u dobi od 152—202 godine, ali to su ujedno i starosti najbrojnijeg dijela sastojine. Pored toga i razlike u starosti tolike su, da se s potpunim .pravom može govoriti o raznodobnoj sastojini. Stoga i konstatovana binomska struktura ne može biti posljedicom jednodobnosti sastojine. Riječ je dakle o izrazito raznodobnim bukovim sastojinama, ali binomske strukture, stoga i dosta jednoličnog izvanjeg izgleda. 5. Proučavanje mortaliteta. Svaki živi organizam kao izolirani pojedinac prolazi fazama postanka, zatim daljnjeg razvoja i života, dok konačno ne nastupi smrt, koja znači prestanak vršenja životnih funkcija. To je osnovni i nepromjenjivi zakon, koji vrijedi za čitavu živu prirodu. Od njega se ne može izuzeti ni život pojedinih stabala kao dijelova te žive prirode. Ali dok su pojedina drveta ograničenog života, jer ih postepeno ali sigurno nestaje, to njihova asocijacija — nedirnuta prašuma — kao jedna organička cjelina nema kraja. U tom bi pogledu ona bila vječna, u koliko se bitno ne bi promijenile na njenu štetu klimatske i edafske prilike staništa ili ne bi nastupile kakove druge naročite smetnje njenom opstanku. U prašumi je stoga najbolje sačuvan kontinuitet i trajnost. A te se osobine danas smatraju prednostima i preborne, paiMöllerov e trajne šume.1 I za prašumu vrijede, jednako kao i za preborne sastojine, ove lijepe riječi B i o 11 e y-eve" »Der Bestand aber, die Baumgesellschaft kennt kein notgedrungenes Ableben oder Aufhören. Seine Lebensdaur ist eine unendliche. « Pojava izlučivanja stabala iz veze neke sastojine vrlo je zanimiv problem, promatrao se on s bilo koje strane. Prepusti li se taj proces jedino prirodi, tad je riječ o prirodnom, samostalnom izlučivanju ili umiranju stabala smalaksalih i podleglih u životnoj borbi. Broj tako izlučenih stabala nazivlje se mortalitetom. U prašumi i neproređenoj sastojini vrše taj proces jedino prirodne sile bez ikakove intervencije čovjeka. Vrši li se naprotiv taj postupak intervencijom čovjeka — i to putem čišćenja, proreda, prozraka i progala, tad je riječ o umjetnom izlučivanju. Time se struktura sastojine — pretpostaviv uređeno gospodarenje svjesno i namjerno prevađa u ono stanje, za koje se misli, da najbolje odgovara preduzetoj svrsi gospodarenja. Ujedno se tečajem izvjesnog niza godina mogu konstatovati i promjene svih elemenata strukture, kroz koje je prošla takova sastojina. U tom slučaju razvoj sastojine poprima po 1 Dr. A. Möller : Dauerwaldwirtschaft. Berlin 1921. str. 1. Trajnim gospodarenjem održava sc: »Die Stetigkeit des WaldV/esens und die Kontinuität des Waldorganismus. « , 2 H. B i oll e y : Das Abnorme im Begriffe »Normalvorrat«. Schweizerische Zeitschrift für Forstwesen. 1916. str. 57. (prevod s francuskog). 326 |