DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1930 str. 44 <-- 44 --> PDF |
I kada ćete Vi gdje drugdje prirediti drugu šumarsko-lovačku izložbu te nas pozvati sudjelovanju, vidjet ćete, da mi na sjeveru znademo biti zahvalili. Sada pako leži na Vama, kolege šumari i industrijalci južno od granica Dravske banovine, da se izdašno odazovete našem kliku za pomaganje. U Ljubljani, početkom svibnja 1930. Jng. Rustija. ISKAZ UPLATE ČLANARINE U MJESECU APRILU GODINE 1930. Redoviti članovi uplatili su po Din. 100.— za god. 1930.: Šuštcršić Janko. Crni Lug; Brixi Stjepan, Varaždin; ujurgjić Todor, Morović; .lanša Hinko, Boli, Bistrica; Petronijević Slavko. Sr. Mitrovica; Škrljae Petar, Zagreb; Valentić Kniest, Bela Crkva i za god. 1928. i 1909. Din. 200; Žegarac Pavle, Klenak i za god. 1929.; Piršić Vilim, Zagreb; Zastavniković Slavko, Niš; Fetahagić Mustafa, Teslić; Turk Roman, Slunj; Bunić Petar, Ivanjica Din. 50,— za 1. polg. 1930.; Czeriiicki Dragutin, Lokve Din 30.— za II. polg. 1929. i Din. 50.— za god. 1930.; urozdanić Milan, Karlovac Din. 50.— za II. polg. 1929. i 1. polg. 1930.; Dr. Lohwasser Alfred, Sarajevo Din. 100,— za god. 1929.; Levičnik Josip, Ljubljana Din. 100.--- za god. 1929.; Ambrinac Josip, Sokolovac Din. 40.— za god. 1930. Terešćenko Stefan. Kavadar Din. 10O.— za g. 1930. Pomagači: Čubelić Slavko, Zagreb Din. 20.— za god. 1930.; Gorupić Pero, Zagreb Din. 30.— za god. 1930.; Herjavec Dragutin Din. 50.— za god. 1930.; Hrska Ivan, Zagreb Din. 00.— za god. 1930. i upis; Jiurčić Marjau, Zagreb, Din. 60.— za god. 1930. i upis; Plavšić Milenko, Zagreb Din. 35,— za god. 1930.; Panov Aleksauder, Zagreb Din. 50.— za god. 1930.; Zeželić Josip, Zagreb Din. 20.— za god. 1930.; Radivojević Radmir, Beograd Din. 60.— za god.. 1930. i upis. Pretplata na Šumarski List: Šumska uprava Ključ Din. 100.— za god. 1930. POPULARNI DIO Ing. T. Rad, Marković, Olovo: SOCIJALNO-NACIONALNA VAŽNOST ŠUMARSTVA. (Popularno predavanje, održano 27. oktobra 1929. u Olovu — Bosna). (Svršetak). 10. Podizanje, gajenje i zaštita šuma, U stara i prastara Ivremena nisu šume, može se reći, veštački podizane i gajjene, nego su nicale, rasle, rasplođatvale se i širile same od sebe, od prirode, ali su za to bilje prepuštene same sebi, svom potpunom mini, u kome su se mo´gle nesmetano razvijati i množiti. To je i razumljivo, jer u to dioba nisu one ni izdaleka i´malei onu vtednost važnost i potrebu, koju imaju danas. Onda je bilo uesravnjivo manje stanovništva na zemlji, nije bilo ovolike prođe i trgovine s drvetom. Njegova je upotreba bila tada veoma ograničena i primitivna. Tada su i komunikacije bile vrlo oskudne i primitivne. Tek od nekoliko decenija unatrag počinje šum industrija i trgovina da dobiva današnji oblik i dimenzije. Kako rekoh, podizanje, gajenje, čuvanje i racionalnija upotreba mnogo je mlađeg datuma, nego što kooperativni život ljudi. Tek nekako u drugoj polovini XIII. veka počinje se kod nekih naroda, kao na pr. kod Nemaca i Francuza, da misli na neku racionalnu,. sistematsku upotrebu šuma i na njihovo svesno. proračunato podizanje, 306´ |