DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1930 str. 39 <-- 39 --> PDF |
Uspoređujući autor razne podatke kaže: »Budi se sumnja u čovjeku, da li je doista bio jedini razlog neuspjehu i mnogom uzaludnom trošku nagib i koeficijenat trenja? Da li su doista bile uvijek krive konstruktivne griješke ili pak loši teren, da je putoklizina zatajila? Nema li još kakovih stvarnijih i dubljih razloga, koji već leže u samom začetku putoklizine? Nije li možda jedan od glavnih razloga to, što u stručnoj literaturi nema besprijekorne naučne metode ili načina, po kojem valja postupati osnivajući putoklizinu? Nije li se možda gradilo previše na sreću? A otkuda uvjerenje, kada nema načina, kojim se stječe? Sa teoretske strane obrađeno je u stručnoj literaturi jedino klizanje u pravcu bezprijekoruo. Klizanje na ostalim dijelovima klizine obrađeno je slabo. Klizanje tijela na klizini kao cjelini, nikako. A nije li to možda također jedan od razloga, što su putoklizine ostale prometalo lokalno i nijesu prodrle u druge krajeve, u kojima nema empiričara alpskih šuma, koji umiju graditi valjane klizine služeći se i{ glavnom pri tome samo svojim instinktom i okom. Za naše krajeve, u kojima ima zgodnog tla za putoklizinu za cijelo dosta, a takovih empiričara malo ili ništa, držim, neće biti zgorega upoznati teoretske strane klizine nešto bolje i staviti njezino osnivanje sa mjere »od oka« što više na sigurniju računsku podlogu.« Autor konstruira nov, originalan postupak za ustanovljivanje brzine, kojom tijelo klizi po klizine, koja je u horizontalnoj svojoj projekciji pravac, dok se u vertikalnoj projekciji sastoji bilo iz pravaca bilo iz konkavnih ili konveksnih lukova. Brzina se može odrediti tim postupkom u povoljnoj tački puta klizine. Raznolikost tla, koeficijenata trenja, polumjera konveksa i konkava ne čini nikakovih osobitih poteškoća. Polučiti se može povoljna tačnost, ukoliko su podaci o klizini i odabrani koeficijenti trenja ispravni. Isto se tako lako upotrebljava ta metoda i u slučaju, ako su kružnice konveksa i konkava proviđene prelazuim krivuljama. Na ovaj način lako se može konstruirati i dijagram brzine uz trasu, koji će slikovito predočiti klizanje tijela na osnovanoj klizini. ] obrnuto: izvedene formule mogu poslužiti za izračunavanja prosječnog koeficijenta trenja nakon izvršenih pokusa na kojoj već izgrađenoj klizini u cijelosti ili u pojedinim njezinim dijelovima. Konačno: ova se metoda može generalizirati i protegnuti na klizine. koje su i u horizontalnoj projekciji složene od pravaca i lukova, dakle na klizine povoljnog oblika u prostoru. Radnja je očito golem napredak u teoriji klizina, a biti će i od vanredno velike važnosti za .praktična trasiranja klizina. S e t i n s k i V.: »Novi temelji nauke o drenaži tla«. (Novi način ustanovljivanja, odnosno dimenzioniranja drenaže). , Ne nad i ć D. »O produktivnim faktorima i rentabilitetu šumskog gospodarstva«. (Vidi Šumarski List broj 5. 1930.) Skor i ć V.: »Bolesti bilja na fakultetskom dobru Maksimir«. La, il g li off er A.: »Kukci štetočinje u našem gospodarstvu i šumarstvuobrana od njih«. LevakovS ć A.: »Zakon o prenošenju pogrešaka u novom svjetlu«. .1 u š i ć P.: »Toplina i zrak u stajama«. Čitava Spomenica broji preko 400 stranica velikog formata. Oblik joj je u glav nom kao u Spomenice, koju je izdalo Jugoslavensko šumarsko udruženje prigodom 50-godišnjice svoga opstanka. Dr. N. N. Ekonomist. Br. 3. Beograd 1930. Đurad Nikolić: Psihologija teorija valute. Dr. ing. M. M a r i u o v i ć: Savremeni problemi . ašc š u m a r s k o - p r i vr e dn e politik e (Predavanje održano 19. III. u »Ekonomistu«. Razlagani su najvažniji zadaci, koje će morati riješavati naša šum. politika). — V. Milenković: Naša spoljna trgovina. — I. Krajač: 0 uvozu banana u našu zemlju. Revue des Eaux et Forets. No 3. — Lavauden: Le probleme forestier colonial (Problem šumarstva u kolonijama). — Pardć: Voyage a l´occasion du Congres de Stock 301 |