DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1930 str. 39     <-- 39 -->        PDF

Uspoređujući autor razne podatke kaže: »Budi se sumnja u čovjeku, da li je doista bio
jedini razlog neuspjehu i mnogom uzaludnom trošku nagib i koeficijenat trenja? Da li
su doista bile uvijek krive konstruktivne griješke ili pak loši teren, da je putoklizina
zatajila? Nema li još kakovih stvarnijih i dubljih razloga, koji već leže u samom začetku
putoklizine? Nije li možda jedan od glavnih razloga to, što u stručnoj literaturi
nema besprijekorne naučne metode ili načina, po kojem valja postupati osnivajući
putoklizinu? Nije li se možda gradilo previše na sreću? A otkuda uvjerenje, kada nema
načina, kojim se stječe? Sa teoretske strane obrađeno je u stručnoj literaturi jedino
klizanje u pravcu bezprijekoruo. Klizanje na ostalim dijelovima klizine obrađeno je
slabo. Klizanje tijela na klizini kao cjelini, nikako. A nije li to možda također jedan
od razloga, što su putoklizine ostale prometalo lokalno i nijesu prodrle u druge krajeve,
u kojima nema empiričara alpskih šuma, koji umiju graditi valjane klizine služeći
se i{ glavnom pri tome samo svojim instinktom i okom. Za naše krajeve, u kojima ima
zgodnog tla za putoklizinu za cijelo dosta, a takovih empiričara malo ili ništa, držim,
neće biti zgorega upoznati teoretske strane klizine nešto bolje i staviti njezino osnivanje
sa mjere »od oka« što više na sigurniju računsku podlogu.«


Autor konstruira nov, originalan postupak za ustanovljivanje brzine, kojom tijelo
klizi po klizine, koja je u horizontalnoj svojoj projekciji pravac, dok se u vertikalnoj
projekciji sastoji bilo iz pravaca bilo iz konkavnih ili konveksnih lukova. Brzina se
može odrediti tim postupkom u povoljnoj tački puta klizine. Raznolikost tla, koeficijenata
trenja, polumjera konveksa i konkava ne čini nikakovih osobitih poteškoća. Polučiti
se može povoljna tačnost, ukoliko su podaci o klizini i odabrani koeficijenti trenja
ispravni. Isto se tako lako upotrebljava ta metoda i u slučaju, ako su kružnice konveksa
i konkava proviđene prelazuim krivuljama. Na ovaj način lako se može konstruirati
i dijagram brzine uz trasu, koji će slikovito predočiti klizanje tijela na osnovanoj
klizini. ] obrnuto: izvedene formule mogu poslužiti za izračunavanja prosječnog
koeficijenta trenja nakon izvršenih pokusa na kojoj već izgrađenoj klizini u cijelosti
ili u pojedinim njezinim dijelovima. Konačno: ova se metoda može generalizirati i protegnuti
na klizine. koje su i u horizontalnoj projekciji složene od pravaca i lukova,
dakle na klizine povoljnog oblika u prostoru.


Radnja je očito golem napredak u teoriji klizina, a biti će i od vanredno velike
važnosti za .praktična trasiranja klizina.
S e t i n s k i V.: »Novi temelji nauke o drenaži tla«. (Novi način ustanovljivanja,
odnosno dimenzioniranja drenaže). ,
Ne nad i ć D. »O produktivnim faktorima i rentabilitetu šumskog gospodarstva«.
(Vidi Šumarski List broj 5. 1930.)


Skor i ć V.: »Bolesti bilja na fakultetskom dobru Maksimir«.


La, il g li off er A.: »Kukci štetočinje u našem gospodarstvu i šumarstvuobrana od njih«.
LevakovS ć A.: »Zakon o prenošenju pogrešaka u novom svjetlu«.
.1 u š i ć P.: »Toplina i zrak u stajama«.
Čitava Spomenica broji preko 400 stranica velikog formata. Oblik joj je u glav


nom kao u Spomenice, koju je izdalo Jugoslavensko šumarsko udruženje prigodom
50-godišnjice svoga opstanka. Dr. N. N.


Ekonomist. Br. 3. Beograd 1930. Đurad Nikolić: Psihologija teorija valute.
Dr. ing. M. M a r i u o v i ć: Savremeni problemi . ašc š u m a r s k o - p r i vr
e dn e politik e (Predavanje održano 19. III. u »Ekonomistu«. Razlagani su najvažniji
zadaci, koje će morati riješavati naša šum. politika). — V. Milenković: Naša
spoljna trgovina. — I. Krajač: 0 uvozu banana u našu zemlju.


Revue des Eaux et Forets. No 3. — Lavauden: Le probleme forestier colonial
(Problem šumarstva u kolonijama). — Pardć: Voyage a l´occasion du Congres de Stock


301