DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1930 str. 29 <-- 29 --> PDF |
pulaeiju s ovim napravama reguliraju se u svakom pojedinom slučaju napose, već prema mjesnim prilikama, posebnim pravilnicima. Naravski da kod ovakovog načina otpreme ne može biti govora o kakovoj brzoj otpremi tovara, jer je maksimalna brzina vlakova, koji kreću s takovim vozilima, dosta ograničena (do 20 km po satu). Dalnja dobra strana tih naprava je u tom, da su po njima moguće otpreme u inače sasvim nepristupne krajeve. .´.--„ Glede troškova otpreme, t. zv. režijskih troškova, nedadu se ustanoviti nikakova normalija, jer sve zavisi o terenskim prilikama, o kapacitetu takove pruge, o pogonskom materijalu i skupoći radne snage. Potonja je pak, kao i sam pogoni iza rata podvrgnuta najvećim fluktuacijama. Otprema minimalnih količina i tajni tarifi. U šumskom poslu od važnosti je otprema većih količina od strane jednog ili više otprematelja, unutar stanovitog roka i u stanovitoj relaciji. Ovo pitanje dosta je komplicirane naravi i odlučuje glede unosnosti posla, osobito kraj sadašnjih neproporcionalnih troškova otpreme na veće udaljenosti. Poratne prilike proizvele su i u tom pravcu veće promjene, koje prije nisu bile baš običajne. Događa se naime, da željeznička uprava izdaje privilegij pojedinoj stranci, da može uz označenu nižu stavku otpremiti ugovorenu količinu robe, nu pridržaje si pravo ukinuti po svojoj volji upitnu pogodnost pod uvjetom, da do ukinuća pogodnosti stranka participira na pogodnosti (nižoj stavci), ali za dalnje transporte da joj ne pripada polakšica. Tim postupkom štetuje katkada osjetljivo kalkil trgovca, koji je cijeli posao sagradio na uvodno spomenutoj povlastici. Ispričava doduše željezničku upravu okolnost, da cijene artikula mogu u međuvremenu porasti i tim sniziti fiziko poduzetnika na štetu željezničkog poduzeća. Kako je međutim višeputa cijeli šumski posao riskantan, dovada taj postupak poduzetnika u neugodan položaj ponovnih pregovaranja sa primaocem robe, odnosno komisionarom. U tom pravcu čine na pr. nizozemske željeznice iznimku, jer se kod njih polakšice, odnosno percentualni popust strankama od normalnih stavova, üzdaju tek iza dogovora, kojim se fiksiraju prava i.dužnosti stranaka i željeznice. Poseban položaj za otprematelje stvoren je posliie rata proširenom uporabom t. zv. tajnih tarifa. Ovakovi tarifi bili su doduše Doznati i u predratno.doba, a podjeljivali su se raznim korporacijama i konzumnim udrugama. Takovi tarifi davali su se izravno na znanje postajama, te nisu bili objelodanjiivani ni u službenim ni u strukovnim časopisima. Kao oodvoz zaračunavana je neznatna kakova manioulaciona pristojba (5 ili 10 filira) i to tih forme radi, da bude neka razlika između tih i režijskih pošiljaka, 7:0 koje se ne plaćaju nikakove pristojbe. Ali opseg tih tajnih tarifa nije bio baš velik, te im se nije pridavala veća važnost u otpremnim krugovima. Poratno doba donijelo je i na tom polju većih promjena. Pod pojam tajnih tarifa potpadali bi i stavovi, kod kojih se za temelj računu uzimlju udaljenosti znatno manje, nego je faktična kilometarska udaljenost između predajne i odredišne stanice. Taj slučaj opažen je kod rumunjskih državnih željeznica, koje za forsiranje izvoza via Constanza 891 |