DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1930 str. 28 <-- 28 --> PDF |
do nosivosti kola postoje nadalje u većoj mjeri kod računanja kirije na prugama, koje ne podnasaju radi slabe konstrukcije veći pritisak na osovine. To su većinom pruge II. reda, t. zv. vicinalne, regionalne 1 t. d. Isto se tiče otpreme na uskotračnim prugama. Gore spomenute odredbe tiču se naime samo normalnih pruga sa širinom od .495 m između obiju tračnica. Ali i na uskotračnim prugama nastoje željezničke uprave olakšati poslovanje svojim komitentima. U tu svrhu dozvoljavaju se razne polakšice, ako se tovar, koji dolazi sa normalne pruge, mora pretovarivati u kola uskog kolosjeka ili obratno. Tada se za teži tovar stavljaju stranci, bez nadoplate u bilo kakovoj formi, mjesto jednih po dvoja kola na raspolaganje. Ostane li pak iza obavljenog pretovara na pretovarnoj postaji još koja količina robe za naknadnu otpremu, to se taj višak s obzirom na glavnu otpremu šalje uz naplatu kirije, dotično jediničnog stava, koji je vrijedio za originalnu otpremu. Moram međutim naglasiti, da ni tovarenje na svim normalnim prugama nije uvijek bez zapreka. Ni ondje nije uvijek moguće izrabiti niti tovarnu stavku od 10.000 tona — osobito, ako su kola teže konstrukcije. Kako bi se stranka očuvala od pogibelji, da joj se istovari robn kod prelaza na prugu sa slabijom podgradnjom, objelodanjuju željezničke uprave od slučaja do slučaja iznose pritiska, koji podnasaju tračnice ove ili one pruge. Obično se registrira u tim iskazima pritisak od 12 tona, a i niže po osovini, dok pojedine željeznice idu j preko te mjere (Čehoslovačka, Danska i t. d.). Biva to radi velikog broja kola sa većom nosivosti. Klizaljke (Rollböcke). Mnoge željezničke uprave pobrinule su se, da posebnim napravama omoguće otpremu normalnih kola na uskotračnim prugama. Ovu praksu nalazimo na brojnim njemačkim željeznicama, ali proširuje se uporaba takovih uređaja i na druge države, odnosno dijelove svijeta (Austrija: Preding—Stainz i t. d.. Čehoslovačka: Jindfichuv—Hradec Obrt i t. d.). Ovakovi uređaji (Rollböcke, roulants pour le transport des vagons, traverse trolleys) osobito su važni za poljsko, a i šumsko gospodarstvo, te omogućuju u prvom redu otpremu cestovnih kola po tračnicama uskog kolosjeka u tvornice i na industrijska poduzeća, pak otpremu normalnih željezničkih kola na uskotračnim prugama. Razmak tračnica (kolosjek), koji se najviše rabi kod tih klizaljka, je 1 metar. Ima ali i klizaljka, koje služe za kolosjek 0´75 m. Kod potonjih se gubi sigurnost otpreme u većem stepenu, dok je kod kolosjeka od 0´60 m pogibelj prevrnuća (Umkippen) još veća nego kod širine od 0´75 m. Kod tih otprema valja najprije paziti na pritisak vjetra, koji kod kolosjeka od 1 metra iznaša za prazna normalna kola 100 kilograma po četv. metru, a 750 kilograma po četv. metru kod kolosjeka od 0´75 m. Sam tovar na kolima ima se rasporediti tako, da pritisak na tračnice bude podijeljen razmjerno. Trema težini tovara, koji se ima sklizati, uzimlju se klizaljke sa dvije, tri, a i četiri osovine. Prednost tih klizaljka je u prvom redu u tom, da se na taj način normalna kola (kolosjek .435 m) mogu otpremati preko zavoja, kojima je polumjer manji od 100 m, dapače i kod polumjera od ciglih 15 m. Promjer kolesa tih klizaljka mora biti jako malen već s obzirom na tovarnu mjeru (Lademass) pruge, kojom se kreću te klizaljke. Odredbe za mani jo |