DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1930 str. 9 <-- 9 --> PDF |
čistim sastojinama. Mješovite sastojine vrednije su od čistih i po tom, što je bolje iskorišćavanje plodnosti tla, dobivanje mnogobrojnih proizvoda, lakše i jeftinije prirodno pomlađivanje, veća otpornost protiv vanjskih pogibli i t. d. Uništavanjem uslova za prirodne mješovite šume golom sječom, slabi se narodna imovina u velikoj mjeri, a te su griješke kobne za budućnost našeg šumskog gospodarstva. Osim toga valja istaći i to, da teške posljedice za dobrotu tla nastaju zbog lošeg prorjeđivanja odnosno njegovanja sastojina, a ne samo u času gole sječe zrele sastojine, kako se to prije mislilo. Novija su istraživanja utvrdila, da rđave posljedice za dobrotu tla dolaze od lošeg rada kroz cio život sastojine, i to već prema tome, da li se sastojine nikako, slabo ili prejako proreduju. U Njemačkoj — najnaprednijoj državi za šumsko gospodarstvo — provedeno je davno razdjeljenje zemljišta na poljsko i šumsko gospodarstvo. Takvo razdjeljenje zemljišta između poljoprivredne i šumske proizvodnje u većem opsegu nije se kod nas još ni pokušalo provoditi. U jednom kraju države na krepkom tlu i vrlo bogatom na hranilima raste šuma, koja je često vrlo loša, jer je čine takve vrste drveća, koje su malo rentabilne, dok u drugom kraju države na slabom i mršavom tlu, koje je samo za šumu sposobno, provodi naš čovjek mukotrpan život obrađujući primitivno to slabo tlo, od kojeg se prihoda ne može ni prehraniti. Jedno i drugo je veliki gubitak u našoj narodnoj imovini. Razdjeljenje tla na šumsko i poljoprivredno gospodarenje moralo bi doći na prvo mjesto ispred svih drugih pitanja. Njegovo rješenje ne smije služiti uskim i sitnim interesima pojedinaca i političkih partija, već velikim interesima, koji su od opće koristi za sve narodne slojeve. Sretno i pravično rješenje toga pitanja predstavlja za budućnost veliki uspjeh, koji jednako obuhvaća socijalne i ekonomske interese čitavog naroda. Kako smo naprijed istakli, efekt šumskog gospodarstva zaostaje za efektom poljoprivrede. To naročito vrijedi za vrlo dobra zemljišta, kojih je zemljišna renta u šumskoj proizvodnji mnogo manja nego u poljoprivredi. Pretvorbu plodnog šumskog zemljišta u poljoprivrednu proizvodnju brane neki utjecajem šuma na klimu svoje okoline. Rezultati najnovijeg istraživanja na tom polju govore protiv uobičajenoga mišljenja, da šume u velikoj mjeri utječu na klimatske pojave svoje okoline. Razumljivo je, da je protiv jakog djelovanja onih prirodnih sila, koje imaju utjecaja na klimatske prilike uopće, posve nemoćan slabi organizam malene neke šume. Uzrok, zbog koga je financijski efekat šumskog gospodarstva manji od efekta u poljoprivredi, valja tražiti u neobično dugačkom vremenu produkcije, koje djeluje usporujući na tempo šumske proizvodnje. Imajući pred očima golemu važnost šuma u narodnom gospodarstvu, a uvažujući ekonomički princip, da se od svakog zemljišta dobije što veća korist, moramo se pitati, je li potrebno, da površina naših šuma ostaje ista, ili je možda bolje, da se umanji odnosno poveća. Naprijed smo izložili, da je sadanji odnos šume prema polju rezultat teškog vjekovnog života našeg naroda, koji je uzmičući pred neprijateljem podizao stanove po visokim bregovima, i u planinama našao zaklonište. Sva ta planinska naselja ubrajaju se u pasivne krajeve naše države, gdje ljudi vode mukotrpan život u borbi s divljom prirodom, a za održanje svog golog života, Ti će pasivni krajevi zadavati još mnogo brige oko prehrane pučanstva njihova, i to sve dotle, dok budu ljudi svojim primitivnim gos 215 |